BRISEL – U nacrtu redovnog godišnjeg izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji, koji je pripremio izvestilac za Srbiju Tonino Picula, pozivaju se vlasti da poboljšaju izborne uslove i primene preporuke ODIHR-a. Takođe, izražava se “duboka zabrinutost zbog sistemskih problema koja su istakli studentski protesti u Srbiji, kao što su problemi koji se odnose na građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost”.
Nacrt izveštaja, u koji je portal European Western Balkans imao uvid, biće predstavljen 20. februara u Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET). Članovi odbora će u narednom periodu imati prilike da predlože amandmane na Piculin nacrt izveštaja, nakon čega će uslediti glasanje na Odboru o tekstu koji će biti poslat na usvajanje plenarnoj sednici Evropskog parlamenta.
Poslednji godišnji izveštaj o Srbiji Evropski parlament je usvojio u maju 2023. godine, kada je izvestilac za Srbiju bio Vladimir Bilčik. Prošle godine izveštaj nije usvojen zbog izbora za Evropski parlament.
U nacrtu Piculinog izveštaja o Srbiji navodi se da Evropski parlament sa zabrinutošću posmatra konačni izveštaj posmatračke misije OEBS/ODIHR o izborima iz decembra 2023. godine i smatra da je neohodno reformisati izborni okvir i rešiti nedostatke.
Dalje se dodaje da je od ključne važnosti obezbediti nezavisnost institucija, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije (REM).
“(Evropski parlament) izražava žaljenje zbog kašnjenja u izboru novih članova i zbog toga što je REM zanemario svoje zakonske obaveze da nadzire vođenje izbore kampanje 2023. u medijima”, navodi se u nacrtu izveštaja EP.
Primećuje se da je ostvaren ograničen napredak u borbi protiv korupcije, uprkos usvajanju nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024–2028. Izražava se zabrinutost zbog toga što je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima.
U nacrtu se primećuju “kontinuirani” izazovi u obezbeđivanju nezavisnosti pravosuđa, uključujući neprimene uticaje na pravosuđe.
Sa zabrinutošću se primećuje da je ostvaren ograničen ili nikakav sveukupni napredak u ispunjavanju merila za članstvo u EU u okviru pregovaračkih poglavlja, uz posebne nedostatke u ključnim oblastima poput vladavine prava, reforme javne uprave i usklađivanja sa politikama EU.
“(Evropski parlament) žali zbog činjenice da nije ostvaren napredak u Poglavlju 31, s obzirom na to da je obrazac usklađivanja Srbije sa spoljnopolitičkim pozicijama EU ostao uglavnom nepromenjen. Evropski parlament poziva Srbiju da se bez odlaganja i dosledno uskladi sa restriktivnim merama i opštom politikom EU prema Rusiji”, stoji takođe u nacrtu izveštaja.
Tragedija u Novom Sadu i protesti detaljno pokriveni u izveštaju
Nekoliko tačaka u nacrtu izveštaja odnosi se na tragediju u Novom Sadu i proteste koji su usledili. U dokumentu stoji da Evropski parlament „izražava iskreno saučešće porodicama 15 žrtava koje su izgubile živote nakon urušavanja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine“ i da „poziva na otvaranje potpunog i transparentnog pravnog postupka nakon istrage koju vode organi vlasti“.
Dalje, u nacrtu Piculinog izveštaja se izražava duboka zabrinutost zbog sistemskih problema koja su istakli studentski protesti u Srbiji, kao što su problemi koji se odnose na građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost.
„(Evropski parlament) naglašava važnost slobode govora i okupljanja; najoštrije osuđuje nasilne napade na mirne demonstrante; zabrinut je što su neki od demonstranata uhapšeni i što je protiv njih pokrenut sudski postupak; poziva diplomatska predstavništva EU i država članica da nastave da prate pravne slučajeve koji su u toku u vezi s protestima“, stoji u nacrtu izveštaja.
U dokumentu stoji da Evropski parlament oštro osuđuje “nepotkrijepljene navode srpskih vlasti da su države članice EU bile umešane u organizovanje studentskih protesta” u cilju pokretanja „obojene revolucije“, kao i da oštro osuđuje, u tom kontekstu, „nezakonita hapšenja i proterivanja državljana EU i javno otkrivanje ličnih podataka građana EU od strane osuđenih ratnih zločinaca“.
Dijalog sa Prištinom, ekonomija i energetika takođe deo dokumenta
U izvešaju se pominje i dijalog Beograda i Prištine, kojem se izražava puna podrška i pozdravlja se postavljanje Petera Sorensena za specijalnog predstavnika EU za ovaj dijalog.
„(Evrpski parlament) očekuje da Kosovo i Srbija u potpunosti sarađuju i preduzmu sve neophodne mere da uhapse i brzo privedu pravdi počinioce terorističkog napada u Banjskoj 2023; žali zbog činjenice da Srbija još uvek nije procesuirala krivce, a posebno Milana Radoičića, potpredsednika Srpske liste; ponavlja da počinioci terorističkog napada u Zubinom Potoku takođe moraju biti pozvani na odgovornost i moraju se suočiti sa pravdom bez odlaganja“.
U delu o ekonomiji, pozdravlja se „delimičan napredak ka razvitku funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP“ i ponavlja se da su potrebne sadržajnije reforme na tržištu rada, u obrazovanju i javnoj upravi.
„(Evropski parlament) konstatuje memorandum o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima; smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog sa stanovništvom na koje ovo ima uticaj, naučnom zajednicom i civilnim društvom treba da budu u središtu svakog takvog strateškog partnerstva“.