BRISEL – U saopštenju objavljenom u petak, NATO je izrazio duboku zabrinutost zbog rastućih tenzija na severu Kosova, dodajući da misija KFOR-a održava vidljivo i agilno prisustvo širom Kosova. Dodaje se da je NATO „ovlastio dodatne snage za rešavanje aktuelne situacije na Kosovu”, iako nije precizirano koliko će dodatnih snaga i iz kojih zemalja biti angažovano.
„Uvek ćemo preduzeti sve neophodne radnje da očuvamo bezbednost i slobodu kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu. To činimo nepristrasno i u skladu sa našim mandatom Ujedinjenih nacija. Od maja smo pojačali prisustvo i položaj KFOR-a”, navodi se u saopštenju u kom se sve strane pozivaju na hitnu deeskalaciju situacije.
„Nastavljamo da apelujemo na Beograd i Prištinu da se angažuju u dijalogu uz posredovanje EU, kao jedinom načinu za rešavanje otvorenih pitanja i postizanje rešenja koja poštuju prava svih zajednica. Ovo je ključno za trajnu bezbednost na Kosovu i stabilnost u regionu“ .
NATO već skoro 24 godine sprovodi svoju misiju na Kosovu. KFOR trenutno ima 3.735 vojnika iz 27 zemalja širom sveta stacioniranih na Kosovu. Ukrajinske trupe su pozvane nazad nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, tako da više nisu deo misije.
U početku, KFOR se sastojao od oko 50.000 pripadnika. Do početka 2002. godine, broj osoblja smanjeno je na oko 39.000 ljudi. Poboljšano bezbednosno okruženje omogućilo je NATO-u da smanji nivo trupa KFOR-a. Tako je već u junu 2003. bilo 26.000, a zatim na 17.500 do kraja 2003. godine, a danas iznosi nešto manje od 3800.
U maju je, zbog tenzija na severu, misija KFOR-a predvođena NATO-om povećala svoje prisustvo u četiri opštine na severu Kosova, posle najnovijih dešavanja na tom delu Kosova.
Ristuća: Ne postoji vojno rešenje za situaciju na Kosovu
Komandant KFOR-a Anđelo Mikele Ristuća izjavio je u petak da nema vojnog rešenja za situaciju na Kosovu, ističući neophodnost postizanja normalizacije odnosa Beograda i Prištine. On je rekao da ono što se desilo tokom vikenda nije prekretnica već evolucija u odnosima Kosova i Srbije.
“Želim da budem optimista i verujem da ono što se desilo može da natera stranke da razmišljaju mudrije. Ako se to ne desi, KFOR će se više angažovati”, rekao je Ristuća, dodajući da je situacija na severu trenutno mirnija, ali ipak ” duboko nestabilna“.
Na pitanje da li je moguće da KFOR zameni kosovsku policiju u područjima sa najvećim tenzijama, Ristuća je rekao da je to politička odluka koja bi trebalo da bude doneta u koordinaciji sa NATO.
Povodom sukoba kosovskih Srba i kosovske policije u maju ove godine, rekao je da su prištinske vlasti ignorisale savet KFOR-a, a njegovo osoblje je na kraju platilo cenu za to. On je dodao da su prištinske vlasti tada dale ocenu koja nije u skladu sa očekivanjima misije. „Posledice smo osetili 29. maja. Napali su nas kosovski Srbi, ali je bilo i izbora koji nisu omogućili stabilnost a priori“, zaključio je Ristuća.