Politička volja Evropske unije i lidera iz regiona biće presudna za dalje poboljšanje procesa pomirenja i tranzicionu pravdu, ali dok EU nudi ohrabrenje i jasnu podršku tim procesima (definisanim u poslednjoj Strategiji kredibilnog proširenja za Zapadni Balkan), podrška šefova država iz regiona je nedovoljno jasna ili javna. Posleratno pomirenje u regionu zbog toga nije postignuto i decenijama nakon završetka sukoba.
Celina posvećena striktno političkim pitanjima na predstojećem Samitu u Londonu odnosiće se na pomoć regionu u rešavanju bilateralnih sporova i prevazilaženje nasleđa prošlosti, jačanje demokratije i rodne ravnopravnosti, kao i napredak zemalja Zapadnog Balkana u procesuiranju ratnih zločina. Politička saglasnost (makar i deklarativna) za demokratizaciju i unapređenje vladavine prava je sveprisutna, ali izostaje kada je u pitanju tranziciona pravda.
Iako je Koalicija za REKOM, koja se zalaže za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine, apelovala na predsednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović da nastavi sa podrškom inicijativi koju je pružao bivši hrvatski predsednik Ivo Josipović, jasna podrška institucionalizaciji procesa pomirenja iz njenog kabineta i dalje izostaje.
“Predsednica Republike Hrvatske smatra kako svaka žrtva zaslužuje pijetet, te da se istorijska istina o zločinima i žrtvama zločina mora utvrditi, jer je ona zalog za budućnost”, navodi se u saopštenju iz njenog kabineta, ali se i dodaje da je pitanje osnivanja REKOM-a “pitanje Berlinskog procesa, u kojem predsednica ne učestvuje”, kao i da je ovo pitanje u delokrugu Vlade Hrvatske.
U saopštenju člana Predsedništva BiH iz Republike Srpske Mladena Ivanića se navodi da svaki od naroda bivše Jugoslavije ima svoje objašnjenje onoga što se događalo, da svaki od njih sebe doživljava kao žrtvu, a druge kao krivce i da to “jasno govori da istinskog pomirenja još nema”.
“Pravo pomirenje moguće je samo kad dođe od ljudi, a ne od političara. Prevelik upliv političara može celom procesu samo da šteti, jer se posmatra kroz prizmu vlastitih interesa. O pomirenju treba da pričaju ugledni profesori, intelektualci, ljudi koji su imali teška iskustva. Protivim se isključivom ulasku političara u tu priču” zaključuje se u saopštenju iz njegovog kabineta.
Odgovor na pitanja – koliko ste zadovoljni trenutnim stanjem procesa pomirenja u regionu i međudržavne saradnje po pitanju utvrđivanja činjenica o ratovima dvadesetih i šta dodatno treba biti urađeno u ovom procesu – su izostala iz kabineta predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Dok je bio premijer, Vučić se na sastanu sa predstavnicima Inicijative za REKOM obavezao na podršku toj organizaciji.
Koordinatorka Inicijative za REKOM, Nataša Kandić je na prezentovanju Mape puta za sprovođenje tog projekta do 2025. godine kazala je da će Inicijativa insistirati da se političari iz regiona čvrsto obavežu za podršku ovom projektu.
“Četiri predsednika (Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova) su već dala političku reč da će podržati osnivanje REKOM-a, bošnjački član Predsedništva Bosne i Hercegovine je takođe pružio podršku, a zadatak naših javnih zagovarača u predstojećem periodu je vraćanje Hrvatske i uključivanje Bosne i Hercegovine u proces pomirenja”, navela je Kandić.
Vesna Teršelič, direktorka Documente – Centra za suočavanje sa prošloću iz Hrvatske je na istom događaju rekla da će Documenta “učestvovati u radu REKOM-a i da će svoje podatke učiniti dostupne drugim državama, čak iako Komisija ne dobije podršku hrvatskih vlasti”, zato što se, po njenim rečima, “samo tako se možemo približiti pomirenju”.
Premda je tačno da predsednici i predsednice vlada država regiona imaju glavnu ulogu u sprovođenju dogovora postignutih u okviru Berlinskog procesa, značaj podrške predsednika nije samo simbolična, zato što je Inicijativa za REKOM svoje zagovaračko delovanje započela upravo sa predsednicima i njihovih izaslanika. Nacrt Statuta REKOM-a je pripremlje i usaglašen na nivou specijalnih predsedničkih izaslanika 2014. godine, a u njmu su detaljno opisani ciljeve, funkcije, nadležnosti, ovlašćenja i struktura buduće komisije. Pored toga, Mapa puta za REKOM predviđa i da “u ranim fazama procesa, među ključnim akterima budu predsednici, njihovi kabineti i stručni izaslanici”.
Koalicija za osnivanje REKOM-a pokrenuta je 2008. i okuplja više od 2.200 organizacija i pojedinaca, više od 580 hiljada građana regiona je potpisalo peticiju za njegovo osnivanje, a potpisivanje Deklaracije o osnivanju REKOM-a se očekuje na predstojećem samitu u Londonu, koji se održava u okviru Berlinskog procesa.