BEOGRAD – Iako se od usvajanja Izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji prošle nedelje u javnosti moglo čuti da se u njemu kritikuje nabavka vakcina ili proces vakcinacije, te kritike ne postoje u ovom dokumentu.
Vakcine se, u Izveštaju koji sadrži 107 članova, pominju na samo dva mesta. Na jednom se poziva Vlada Srbije da građanima pruži potpune i transparentne podatke o pandemiji, uključujući i o vakcinama. Na drugom mestu se, u članu 106, pozivaju Evropska komisija i države članice da raspodele dovoljno vakcina građanima svih zemalja Zapadnog Balkana.
Sa druge strane, pandemija COVID-19 se u dokumentu pominju oko 15 puta, a dva člana izazvala su negativne reakcije pre svega članova vladajuće koalicije.
Sporni član 76. koji je predsednik citirao
U svojoj prvoj reakciji na Izveštaj EP, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je novinarima prošle nedelje pročitao delove rezolucije koji se tiču zdravstvenog sistema i naglasio da Srbija ima opreme, lekova, vakcina upravo jer se nije oslanjala na EU.
On je naglasio da su se u Evropskom parlamentu „izgubili u vremenu i prostoru“, jer Srbija 2021. godine nema nedostatak medicinske opreme.
Poemnuti član 76. izveštaja koji je prokomentarisao glasi: “Evropski parlament primećuje da zdravstveni sistem Srbije pati od nedostatka resursa i odlaska profesionalne radne snage, što rezultira nedostatkom medicinske opreme, medicinske stručnosti i kapaciteta za laboratorijsko testiranje tokom pandemije COVID-19; ohrabruje Srbiju da sprovede reforme kako bi ojačala sektor javnog zdravstva, poboljšala socijalnu zaštitu i pružila podršku privatnom sektoru kako bi se izbegle ekonomske posledice COVID-19”.
Ovaj član je ušao u izveštaj preko amandmana koji je u novembru prošle godine podnela poslanica Zelenih Viola fon Kramon. U tom trenutku vakcinacija još nije počela u Srbiji, ni u svetu.
Član 41. pomenuo navode o manipulaciji statistikama
U članu 41. izražava se zabrinutost zbog navoda istraživačkih novinara da brojke zaraženih i umrlih nisu verodostojne.
41. Evropski parlament je zabrinut zbog navoda istraživačkih novinara o manipulaciji statistikama o COVID-19 u izborne i političke svrhe; osuđuje kampanju dezinformacija o pomoći EU tokom pandemije od strane vlasdinih zvaničnika; naglašava da su poverenje i transparentnost od posebnog značaja za vladine napore protiv COVID-19 i zbog toga poziva Vladu Srbije da građanima pruži sve relevantne informacije o pandemiji, uključujući i o vakcinama;
Takođe, u članu 93. primećuje se da su kampanje dezinformacije generalno porasle u toku pandemije.
Podsetimo, 22. juna prošle godine novinari BIRN-a objavili su izvod iz tabele zaraženih i preminulih od COVID-19 koja pokazuje, kako su tvrdili, da su brojke bile višestruko umanjivane možda već i od aprila 2020, a posebno tokom izborne kampanje u maju i junu.
Nelogičnost brojki vezanih za testirane kasnije je istraživao i nedeljnik NIN, a član kriznog štaba dr Predrag Kon u septembru prošle godine izjavio je da brojke sa teriotije Beograda u prva tri meseca nisu verodostojne, mada je on to pripisao nenamernoj greški.
Neobičnim statistikama umrlih od korona virusa u Srbiji, koji odstupa od uobičajenih modela statističke raspodele, nedavno se bavio i londonski Ekonomist.
„U svakom slučaju mislim da je velika blamaža da mora neko sa strane da vam kaže da se pozabavite jednom temom koja se tiče vaših građana i njihovog informisanja. Mislim da su naše institucije morale da reaguju još tamo u junu, julu 2020. kada smo to i objavili. Nije bilo nikakvih činjenica koje bi pokazale da to što smo objavili nije tačno“, napomenula je novinarka BIRN-a Natalija Jovanović za N1 prošle nedelje.
Podsećanje na pomoć EU Srbiji tokom pandemije
U uvodu dokumenta podseća se da je EU pokazala posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i mobilisala 3,3 milijarde evra za region kako bi se reagovalo na neposrednu zdravstvenu krizu i ublažile ekonomske i društvene posledice pandemije COVID-19.
Dodaje se da je, kada je reč specifično o Srbiji, EU pružila najveću pomoć od 15 miliona evra neposredne pomoći zdravstvenom sektoru, 78,4 miliona evra pomoći za društveni i ekonomski oporavak i 93,4 miliona evra iz fondova pomoći.
Srbija se, u članu 104, poziva da na najbolji način upotrebi preraspodeljena sredstva iz IPA fondova, namenjena ublažavanju društvenih i ekonomskih posledica pandemije.