fbpx
European Western Balkans
Evropa Izdvojeno

Nova Evropska komisija: 27 kandidata, 8 potpredsednika, slede saslušanja u EP

Ursula fon der Lajen u Evropskom parlamentu; Foto: Evropska unija

BRISEL – Nova predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je danas ceo spisak kandidata za nove komesare zajedno sa portfeljima za koje ih predlaže. Pored same Fon der Lajen i Visokog predstavnika EU Đuzepa Borelja, za Srbiju i Zapadni Balkan najznačajnije ime je Laslo Tročanji, kandidat za komesara za susedstvo i proširenje.

Fon der Lajen je imenovala osam potpredsednika Komisije, koji će biti zaduženi za njene političke prioritete u narednih pet godina, uključujući Evropski zeleni sporazum i digitalizaciju.

Komesari će morati da prođu kroz saslušanja pred odborima Evropskog parlamenta, nakon čega će Parlament morati da ih „u paketu“ potvrdi pre početka mandata 1. novembra. Već postoje spekulacije da, za neke od njih, ovaj proces neće teći “glatko”.

Osam članova Junkerove komisije kandidati su za novi mandat, dok su preostalih 19 novajlije u Briselu, uz nekoliko zvučnih imena na nacionalnom nivou. U skladu sa zalaganjem nove predsednice za rodnu ravnotežu, trinaest članova komisije su žene, a četrnaest muškarci.

Najznačajnija lica za Zapadni Balkan

Kao predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen će određivati budući politički pravac Komisije u celini, uključujući i pitanje proširenja, dok se od Visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, koji je takođe potpredsednik Komisije, očekuje da nastavi posredovanje u dijalogu između Beograda i Prištine.

O bivšoj nemačkoj ministarki odbrane i španskom ministru spoljnih poslova već smo pisali prilikom njihovog kandidovanja u julu, a više o njima možete pročitati OVDE.

Kada je reč o portfelju za proširenje, njega od Johanesa Hana potencijalno preuzima Laslo Tročanji, bivši ministar pravde u vladi Viktora Orbana. Upravo je on jedan od kandidata za komesare kojima se predviđa težak put do konačne potvrde u Evropskom parlamentu, zbog njegove povezanosti sa kontroverznim pravosudnim reformama i zakonima koji su ograničili prostor za rad civilnog društva i akademske zajednice u Mađarskoj.

Laslo Tročanji; Foto; Ministarstvo pravde Mađarske

Odbijanje kandidata za komesara u Evropskom parlamentu već se događalo – 2014. je slovenačka kandidatkinja Alenka Bratušek morala da odustane od kandidature, jer je nadležni odbor odbio da je podrži. Da bi se Komisija izglasala u celini, Slovenija je morala da predloži drugog kandidata.

Ipak, Tročanji je na tviteru podelio svoj optimizam povodom kandidature.

“Počastvovan sam predlogom da dobijem resor komesara za susedstvo i proširenje. Očekujem angažman sa Evropskim parlamentom i blisku saradnju sa Đuzepom Boreljom, kako bi smo mobilisali sve EU instrumente i kako bismo radili zajedno na dobrobiti našeg susedstva”, napisao je Tročanji.

Pored ova tri imena, Komisija Ursule fon der Lajen takođe sadrži nekoliko iskusnih članova, kojima je ovo u Briselu drugi ili čak treći mandat, ali i veći broj pridošlica.

Veterani u Briselu: Od ekologije do vladavine prava

Bez konkurencije po iskustvu u novoj Komisiji su regionu dobro poznat Johanes Han, kao i Slovak Maroš Šefčovič, koga je ove godine na predsedničkim izborima pobedila Zuzana Čaputova. I jednom i drugom je ovo treći mandat u Briselu.

Han, koga je ponovo predložila vlada Austrije, u Komisiji Hozea Manuela Barosa bio je zadužen za regionalnu politiku, dok se pod Žanom Klodom Junkerom bavio pregovorima o proširenju i politikom susedstva. U toj funkciji intenzivno se fokusirao na Zapadni Balkan, ali je njegova uloga bila unapred obeležena Junkerovom najavom da za vreme njegove Komisije neće biti primanja novih članica. U trećem mandatu kandidat je za komesara za budžet EU, a na toj poziciji bio bi direktno odgovoran predsednici Fon der Lajen.

Johanes Han; Foto: Evropska unija

Šefčoviču je poveren portfelj sličan onom za koji je bio zadužen od 2009. do 2014: međunistitucionalni odnosi i planiranje. Ovaj komesar, član slovačkog “Smera”, i sam je bio kandaidat za predsednika Evropske komisije tokom prošle godine, ali je od kandidature odustao u korist Junkerovog potpredsednika Fransa Timermansa, koji takođe ostaje u Briselu, zadržavši ovu poziciju i kod njegove naslednice.

Kao član Partije evropskih socijalista, Timermans je predvodio levi centar kontinenta na izborima za Evropski parlament u maju. Ova grupa je, uprkos gubicima, zadržala drugo mesto po broju poslanika, a Timermans je u trenutku kada su lideri EU pregovarali o novim funkcijama viđen i kao novi predsednik EK. Ipak, kao kompromisno rešenje izabrana je Fon der Lajen, a bivši ministar spoljnih poslova Holandije ponovo je dobio potpredsednički mandat, tokom kojeg će biti zadužen za “Evropski zeleni sporazum”, sa ciljem da Evropa postane prvi klimatsko neutralni kontinent.

Još jedna kandidatkinja za predsednicu EK tokom prolećnih izbora, ovog puta ispred evropskih liberala, bila je Dankinja Margaret Vestar. U Junkerovoj Komisiji ona je vodila izuzetno uticajan portfelj konkurencije, i to u vreme tužbi protiv svetskih kompanija kao što su “Gugl” i “Epl”. U Komisiji Fon der Lajen baviće se digitalizacijom, što je predsednica istakla kao jedan od glavnih ciljeva: u tom smislu, naglasila je da će materijali za sastanke Komisije od sada biti dostupni samo u digitalnom obliku.

Timermans (drugi s desna) i Vestar (treća s desna) ostaju članovi Komisije koju su i sami hteli da vode; Foto: European Parliament/Flickr

Potezom koji je opisan kao snažna simbolična poruka, dosadašnji komesar za poljoprivrednu politiku, Irac Fil Hogan, unapređen je u komesara za trgovinu. Kao uspešan pregovarač trgovinskih sporazuma sa Japanom i Latinskom Amerikom, pred Hoganom će se naći jedno od, u ovom trenutku, politički najosetljivijih pitanja – budući trgovinski odnosi sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Još nekoliko komesara njihove države kandidovale su za još jedan mandat. Čehinja Vera Jurova u Junkerovoj komisiji bila je zadužena za pravosuđe, zaštitu potrošača i rodnu ravnopravnost, a njen je kritičan stav prema zemljama Višegradske grupe nekoliko puta u negativnom kontekstu prenšen i u srpskim medijima. Sada je kandidatkinja za sličan portfelj: potpredsednicu za vrednosti i transparentnost. Poznatija regionu Zapadnog Balkana je Marija Gabrijel iz Bugarske, koja je u prethodnih pet godina bila zadužena za digitalnu ekonomiju i društvo, a na Zapadnom Balkanu bila je uključena u kreiranje Digitalne agende i sporazuma o smanjenju cene rominga. Sada je kandidatkinja za komesarku za omladinu.

Novi komesari i novi portfelji

Pre nego što je Tročanji predložen za komesara za proširenje, još dvoje ljudi bilo je, kako se spekulisalo, u užem izboru za ovu funkciju. Bili su to Dubravka Šuica, evropska poslanica iz Hrvatske, kao i Janez Lenarčič, ambasador Slovenije pri EU. Ipak, Šuica je postala potpredsednica Komisije zadužena za demokratiju i demografiju, čiji će zadatak, između ostalog, biti sazivanje Konferencije o budućnosti Evrope koja će početi 2020. godine. Lenarčiću je dodeljen portfelj kriznog menadžmenta.

Dubravka Šuica; Foto: Evropska unija

Među novim članovima Evropske komisije nalazi se i nekoliko osoba koje su držale visoke položaje u svojim nacionalnim državama: bivši premijer Italije Paolo Đentiloni, ministar spoljnih poslova Belgije Didije Rejnder i kratkotrajna ministarka odbrane Francuske Silvi Gular.

Đentiloni, koji je na mestu premijera bio od 2016. do 2018. godine, poslednji je komesar koga je predložila država članca EU, nakon promene vladajuće većine u Italiji. Član je Demokratske partije koja je od prošle nedelje ponovo na vlasti, i, iako je u politici Italije aktivan već decenijama, do sada nije držao značajnu evropsku funkciju. Zato su postojale sumnje da je dovoljno kvalifikovan za portfelj koji je dobio – ekonomiju.

Za razliku od Đentilonija, kandidatkinja predsednika Francuske Emanuela Makrona Silvi Gular bila je i poslanica u Evropskom parlamentu i savetnica predsednika Evropkske komisije Romana Prodija. Sa mesta ministarke odbrane Francuske morala je da se povuče 2017. zbog korupcionaškog skandala koji je zahvatio njenu partiju “Modem”, ali ne i nju lično. Sada ju je Fon der Lajen predložila za komesarku za unutrašnje tržište.

Još jedan kandidat kojem Brisel neće biti nepoznato okruženje jeste Margaritis Skinas, koga je novi premijer Grčke Kirjakos Micotakis predložio uprkos spekulacijama da bi komesar iz ove zemlje mogao da bude bivši premijer Antonis Samaras. Kako prenosi Euractiv, Samarisa je diskvalifikovalo njegovo oštro protivljenje sporazumu o promeni imena sa Severnom Makedonijom, te je na njegovo mesto izabran Skinas, dosadašnji glavni portparol Evropske komisije.

Naziv Skinasovog novog portfelja, koji nije postojao u prethodnim administracijama, već je izazvao kontroverze – zaštita evropskog načina života. U pitanju je pronalaženje zajedničkog pristupa prema imigrantima i njihovoj integraciji u evropska društva.

Jedina dva komesara koja ne pripadaju trima najvećim evropskim partijama takođe su po prvi put članovi Komisije: Januš Vojćehovski iz poljskog Prava i pravde kandidat je za poljoprivredu, dok je Virdžinijus Sinkevičijus iz Litvanije predložen za životnu sredinu i okeane, što je u skladu sa njegovom pripadnošću Evropskim zelenima. On je, takođe, sa svojih 28 godina, najmlađi komesar.

Deveta po redu Evropska komisija sada će morati da se suoči sa evropskim poslanicima, koji bi, sudeći po tesnom izboru Ursule fon der Lajen u julu, mogli da proces potvrđivanja učine težim nego za prethodne adiministracije.

Povezani članci

Izabrana nova predsednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola

EWB

[EWB Intervju] Kuoči: NATO treba da bude konsultovan oko promene mandata Kosovskih bezbednosnih snaga

Nikola Burazer

Borisov: Bugarska u ključnom momentu predsedava EU

EWB