fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Novaković: Srbija će morati da odluči gde pripada

Igor Novaković; Photo: EWB SCREENING

BEOGRAD – „Za male države je prilično opasno kada se pozicioniraju između velikih blokova, pogovoto kad raste nerazumevanje i rivelitet između njih, a mislim konkretno na SAD i Kinu. Srbija će u jednom momentu morati da odluči gde pripada i da potencijalno snosi posledice te svoje odluke“, izjavio je direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond) Igor Novaković u emisiji portala European Western Balkans „Screening“.

Analiza usaglašavanja Srbije sa spoljnopolitičkim deklaracijama i merama Evropske unije tokom 2020. godine koju je sproveo ISAC fond, pokazala da je da Srbija u protekloj godini i dalje procentualno najmanje spoljnopolitički usaglašena sa EU u odnosu na druge kandidate sa Zapadnog Balkana.

„Srbija je u istoj poziciji od 2014. godine do danas. Teme sa kojima smo se usaglašavali su šarolike, obično su to deklaracije koje se tiču država u kojima EU vidi da postoje određeni problemi pre svega što se tiče ljudskih prava i poštovanja određenih međunarodnih konvencija“, istakao je Novaković.

Srbija se nije usaglasila, kaže on, sa deklaracijama EU koje su direktno ili indirektno vezane za Rusiju i Kinu.

Na pitanje zašto Srbija odbija da prihvati deklaracije koje su vezane za Rusiju i Kinu, Novaković odgovara da je prethodni ministar spoljnih poslova Ivica Dačić objasnio da je tu pre svega bitno Kosovo kao glavno pitanje, odnosno podrška koju Srbija na međunarodnim forumima ima od Rusije i od Kine.

„Prema njegovim rečima, to se neće skoro promeniti. Meni se čini da se od 2014. godine situacija produbila i da je Srbija sa obe zemlje razvila izuzetno visok nivo odnosa. Međutim, sad nije samo pitanje Kosova, već i oportunog momenta u onom trenutku kada su evropske integracije u zastoju, a pregovori oko Kosova u nekoj vrsti ćorsokaka“, objašnjava je Novaković.

Međutim, on ističe da postoji mogućnost da određen napredak u usaglašavanju Srbije sa EU, pre svega sa jasnom diferencijacijom između onih deklaracija i mera koje se direktno tiču Rusije i Kine.

„Verovatno postoji prostor da se Srbija usaglasi sa svim ostalim deklaracijama i merama koje se tiču ostalih država, uz adekvatnu komunikaciju sa predstavnicima Rusije i Kine. To bi bio jasan znak i jednima i drugima da Srbija svoju budućnost vidi u okvirima EU, da vodi računa i o interesima drugih država, ali da je pre svega njen strateški cilj članstvo u EU“, navodi Novaković i dodaje da treba da se odlučimo i da treba da napravimo jasan plan šta želimo da uradimo i kako ukoliko nam je članstvo u EU glavni cilj.

Međutim, on ističe da mu se čini da od 2016. Srbija znatno više pažnje obraća na spoljnopolitičke interese Rusije i Kine.

Bez značajnog napretka u dijalogu Beograda i Prištine

Na pitanje kako će izgledati nastavak dijaloga Beograda i Prištine, s obzirom na novu vladu na Kosovu i povratak Aljbina Kurtija, koji je izjavio da mu dijalog neće biti jedan od prioriteta, Novaković odgovara da Kurti nije u poziciji da čini bilo kakve ustupke.

„On mora prvo da učvrsti svoju vlast, stoga ne očekujem neki značajan progres, iako je velika verovatnoća da će dijalog biti ponovo pokrenut. Pitanje je šta će biti na stolu i o čemu će se pregovarati. Mi smo čuli i od kosovskog pregovarača i od Lajčaka da su određeni elementi zaokruženi“, naveo je Novaković.

Objašnjavajući kako bi sveobuhvatni sporazum mogao da izgleda, Novaković ističe da smo čuli najave koje dolaze iz određenih evropskih država da će ceo proces neumitno morati da se okonča priznanjem.

„Međutim, postavlja se pitanje da li se očekuje priznanje kroz sveobuhvatni sporazum ili u nekom drugom momentu. Ono što je najočigledniji odgovor, to je precizno definisanje odnosa između Beograda i Prištine, potpuna normalizacija odnosa na terenu i redovna komunikacija. To je ono što taj sporazum treba da obuhvati“, izjavio je Novaković.

On je istakao da će sva pitanja koja su više politička verovatno biti ostavljena za neki budući period, ali da je upitno da li će biti ostvarena, imajući u vidu stavove Beograda.

Upitan kako tumačiti gledišta SAD i pojedinih predstavika EU da bi Srbija trebalo da prizna Kosovo, Novaković navodi da mu se to čini samo kao podvlačenje toga kao krajnjeg cilja politike ovih država, ali da je pitanje da li će to biti ostvareno.

„Mislim da između postoji jako veliki prostor, jer prvo treba da se definišu odnosi oko čitavog niza pitanja koja su i dalje otvorena. Dok se ta pitanja ne reše, ne treba ni očekivati da će doći do jačeg pritiska da Srbija prizna Kosovo. Iako se u medijima mnogo priča o tome da postoje određeni pritisci, meni se čini suprotno, da su svi svesni da je to proces koji će vrlo verovatno trajati jedno vreme“, izjavio je Novaković.

On je zaključio da prostor za manevar postoji, ali da je drugo pitanje da li je suštinski u interesu Srbije da se taj sveobuhvatni sporazum (bez priznanja), odlaže.

Povezani članci

Brnabić: Mi smo odgovorna i transparentna vlada i želimo slobodne medije

EWB

Han čestitao Vučiću

EWB

Han: Zeleno svetlo za početak pregovora sa Makedonijom

EWB