RIJEKA – Organizacije civilnog društva iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore pozvali su danas hrvatsku vlast da podrži osnivanje REKOM-a, regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, koja bi trebalo da bude osnovana na Samitu posvećenom Zapadnom Bakanu, koji će biti održan u julu u Londonu, prenosi hrvatski Novi list.
U tekstu Borisa Pavelića se navodi da “predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića ignorišu učestvovanje hrvatskih državnih institucija u osnivanju REKOM-a, uprkos tome što je inicijativu podržao bivši predsednik Ivo Josipović.”
Josipović je imenovao profesorku Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlatu Đurđević za svoju izaslanicu u REKOM-u, i ona je učestvovala i u izradi nacrta statuta REKOM-a.
“Važno je da pridobijemo Hrvatsku da se vrati u proces REKOM”, rekla je na današnjoj konferenciji za novinare u Beogradu Nataša Kandić, počasna predsednica beogradskog Fonda za humanitarno pravo (FHP) i koordinatorka projekta REKOM.
U tekstu se navodi da je Kandić dodala da su argumenti za uključivanje Hrvatske u REKOM “podaci koje nevladine organizacije imaju o ratnim žrtvama i zločinima koje državne institucije nemaju”, što je važno i za žrtve i za obnovu poverenja.
Novi list navodi i da je Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba najavila je kako će podaci o žrtvama, koje je ta organizacija prikupila u Hrvatskoj, biti na raspolaganju regionalnoj komisiji kad bude osnovana, “bez obzira na odluku hrvatskih institucija o tome hoće li se priključiti REKOM-u”.
Na konferenciji se navodi da Inicijativa za REKOM planira da komisija do 2025. izradi objedinjeni popis svih žrtava ratova devedesetih, zajedno s uzrocima i okolnostima stradanja, “jer te godine (preostale) zemlje zapadnog Balkana žele da postanu članice EU”.