BEOGRAD – Godinu u kojoj je proslavljeno šest decenija od potpisivanja Rimskih ugovora i nastanka Evropskih zajednica obeležila je nesigurnost. Proslava značajnog evropskog jubileja odvijala se u mučnoj atmosferi usled još uvek prisutnih posledica oporavka od duge ekonomske krize, učestalih terorističkih napada i odsustva vizije o budućnosti Evropske unije.
Ipak, ni izbori, ni bregzit, ni razmimoilaženja sa istočnoevropskim članicama nisu ugrozili Evropsku uniju. Štaviše, projekat evropske integracije dobio je novi polet u 2017. godini.
Izborni stampedo je krenuo u Holandiji i okončao se u španskoj provinciji Kataloniji. Obeležen je borbom između tradicionalnih i ekstremno desničarskih i populističkih partija. Rezultati su potvrdili da su tradicionalne političke partije u krizi, ali da većina građana podržava EU i da je na pomolu smena generacija među evropskim liderima.
Izbor Emanuela Makrona za francuskog predsednika doneo je novi pozitivni impuls daljim evropskim integracijama. Njegovi predlozi o budućnosti Evropske unije idu u prilog dubljoj integraciji iako je sa Ujedinjenim Kraljevstvom započet suprotan proces – pregovori o napuštanju EU.
Prva faza pregovora je počela marta meseca i okončana je nedavnim dogovorom koji se odnosi na: ispunjenje finansijskih obaveza UK prema EU do 2020. godine, regulisanje statusa građana EU u UK (i obrnuto), kao i status granice između dve Irske.
Paralalno sa bregzitom, unutar briselskih krugova vodila se bitka za odbranu vladavine prava, fundamentalne evropske vrednosti, koju je ugrozila aktuelna poljska vlada svojim kontroverznim reformama pravosuđa.
Evropska komisija je prvi put aktivirala član 7 Lisabonskog ugovora suočivši Poljsku sa mogućnošću da ostane bez prava glasa u Savetu EU. U jeku ovih dešavanja u politici proširenja je došlo do kopernikanskog obrta.
Poslednjim Junkerovim Govorom o stanju Unije u septembru, najavljeno je njeno proširenje u narednoj deceniji. Na ovaj način je razrešena misterija tzv. zamora proširenja i pružena nova prilika za ubrzanje procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana. Posle godina neizvesnosti, prijem budućih članica EU je predviđen do 2025. godine, ukoliko se uspešno okonča proces socijalnih i ekonomskih reformi.
Srbija, zajedno sa drugim državama zapadnog Balkana, nije mogla da poželi bolji novogodišnji poklon. Ne mogu se požaliti ni članice EU. Ekstremna desnica je zaustavljena, EU se nije raspala. Štaviše, nova generacija evropskih lidera na scenu je stupila sa vizijom čvršće integracije, prijema novih država članica i odlučnim stavom po pitanju odbrane evropskih vrednosti. Evropska unija je otvorila novo poglavlje svoje istorije.
Projekat Evropa za mene sprovodi Evropski pokret u Srbiji, a finansira Evropska unija. Stavovi izraženi u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Evropske komisije.