Kao i u prethodne dve godine, u susret ovogodišnjem Samitu šest zemalja Zapadnog Balkana, koji će ovog puta biti održan u Trstu, održava se i Forum civilnog društva Zapadnog Balkana. Ovogodišnji forum počinje danas i trajaće do 28. aprila u Tirani. Ovaj susret predstavlja prostor gde organizacije civilnog društva iz regiona mogu da artikulišu predloge, preporuke i kritike koje će biti predstavljene na samom Samitu zemalja Zapadnog Balkana.
Na ovogodišnjem Forumu će se raspravljati kako civilno društvo može doprineti izgradnji evropske agende i evropske politike, a biće formulisane i ključne poruke i preporuke pred Samit u Trstu. Fokus je na budućnosti Berlinskog procesa, saradnji mladih, vladavini prava i antikorupciji, inovacijama i poslovnom okruženju, kao i na bilateralnim odnosima. Forum će ugostiti preko 80 učesnika, a cilj skupa u Tirani je da se predlože konstruktivne i izvodljive politike koje podržavaju reformske procese u zemljama regiona na njihovom putu ka EU.
Samit i Forum su deo takozvanog „Berlinskog procesa“ pokrenutog 2014. godine nakon što je predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker najavio da u narednih pet godina neće biti proširenja Evropske unije.
Distanca koja je nastala u odnosu prema evropskim integracijama nakon ove izjave, kao i razumevanje da šest država regiona dugoročnu stabilnost i transformaciju regiona mogu najbolje da ostvare kroz saradnju i ekonomski rast, doveli su do nastanka Berlinskog procesa, koji se sastoji iz godišnjih sastanaka najviših predstavnika šest zemalja regiona i šest država članica Evropske unije – Italije, Francuske, Nemačke, Slovenije, Hrvatske i Austrije. Cilj procesa je reafirmicija evropska perspektiva regiona kroz poboljšanje saradnje i ekonomske stabilnosti.
Jedan od najvažnijih uslova za razvoj i unapređenje Berlinskog procesa jeste učešće organizacija civilnog društva, čija je uloga u ovom procesu pojačana nakon Samita u Beču 2015. godine. Tokom ovog Samita iz 2015. godine, po prvi put je, kao segment Samita organizovan i Forum civilnog društva. Tom prilikom, oko 100 predstavnika civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana, diskutovalo je o svom doprinosu Berlinskom procesu i zatražilo da im se omogući veća uloga u procesu evropskih integracija, ali i utvrdilo konačne predloge koje će predstaviti Evropskoj uniji i liderima svojih zemalja. Deklaracijom Samita u Beču njihovo učešće je ohrabreno i predloženo je da civilno drustvo postane važan dodatni element Berlinskog procesa.
Već sledeće godine, organizovan je prvi regionalni Forum civilnog društva u Beogradu i Novom Sadu, pre samog susreta najviših predstavnika šest zemalja Zapadnog Balkana sa čelnicima šest evropskih zemalja. Ovaj Samit je održan u Parizu juna 2016. godine, a cilj Foruma civilnog društva bio je dalje poboljšavanje njegove uloge u Berlinskom procesu i formulisanje ključnih preporuka koje se odnose na teme o kojima se raspravljalo tokom Pariskog Samita.
Kao ključne teme Samita zemalja Zapadnog Balkana u Parizu 2016. izdvojeni su migrantska kriza, saradnja mladih, rešavanje bilateralnih sporova, agende Evrope i regiona o klimatskim promenama i ekološki razvoj. Pošto je došlo do povećanja tema i oblasti kojima se bave Samiti šest zemalja Zapadnog Balkana, prepoznato je da je uključivanje i učešće što većeg dela društva u Berlinskom procesu neophodno.
Na samom godišnjem Forumu civilnog društva u Parizu, osnovni cilj civilnog društva bio je učešće u političkoj debati koja se tiče Zapadnog Balkana, tako da su preporuke predstavljene pred članovima Evropskog parlamenta i Ministrima EU.
Nakon Samita održampg u Parizu, predstavnici organizacija civilnog društva zemalja regiona ponovo su se susreli u Skoplju u novembru. Glavna tema ovog sastanka bila je razumevanje trenutne krize sa kojom se suočava demokratija i njene institucije, kako na Zapadu, tako i u regionu.
Zbog preovlađujućeg mišljenja građana da demokratija služi samo vladajućim i poslovnim elitama, zaključeno je da dolazi do opadanja poverenja građana u demokratiju, ali i rasta podrške populističkim političkim programima koji nude jednostavna rešenja za kompleksne političke probleme. Istaknuto je da najviše uznemirava činjenica da je u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana primećen zaokret ka autoritarnim vladavinama, nakon perioda velikog broja demokratskih postignuća, koja se sada opovrgavaju. Takođe, zbog utiska da osećaj zajedništva jenajva, rečeno je da bi trebalo ponovo promisliti ulogu civilnog društva u Berlinskom procesu.
Ipak, najvažniji zaključak ovog Foruma bio je da vladavina prava i prava građana moraju biti srž demokratije u svim zemljama, kao i da je potrebno proces evropskih integracija shvatiti na nov način. Ne bi trebalo da preovladava mišljenje da ulaskom u EU „postajemo deo tima“ već da postajemo aktivni građani koji čine deo evropskog društva.