BRISEL – Odgovor na pismo o stanju vladavine prava i ljudskih prava u Srbiji, koje je grupa od 21 poslanika Evropskog parlamenta uputila komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju, biće dostavljen pre kraja maja, rečeno je iz Evropske komisije, prenosi N1. Kako su naveli, odgovor će biti dostavljen u predviđenom roku od šest nedelja.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero izjavila je da su vanredne mere uvedene ne samo u zemljama Zapadnog Balkana, već i u mnogim članicama EU i državama širom sveta. Međutim, naglasila je da sve mere moraju biti uvedene i sprovođene uz poštovanje osnovnih principa, proporcionalne i ograničene na neophodnu meru.
“Jasno smo rekli da se nalazimo u vremenu koje nema presedana i da nacionalne vlasti moraju da imaju instrumente za brzo i efikasno delovanje u cilju zaštite javnog zdravlja građana. To je od najvišeg značaja u svakoj zemlji”, rekla je Pisonero.
Mađarski poslanik Atila Ara Kovač je u ime 21 poslanika prošle nedelje poslao pismo komesaru za proširenje EU, u kome se ukazuje na “ekstremno uznemirujuću” situaciju sa poštovanjem ustavnih i ljudskih prava u Srbiji. Oni su od komesara zatražili da se jasno izjasni o “ekstremno ozbiljnom“ razvoju situacije u Srbiji i izjavama uperenim protiv EU, kao i šta Brisel može konkretno da uradi da bi se suočio sa “ekstremnim“ merama Vlade Srbije.
Poslanici traže od Varheljija i da utvrdi koje političke poteze bi Evropska komisija mogla da povuče u kontekstu procesa proširenja evropskih aspiracija Srbije, u slučaju da Vlada u Beogradu odbije da povuče represivne poteze i u potpunosti poštuje osnovne evropske vrednosti.
Pismo su potpisali poslanici različitih političkih grupacija, među njima i oni čija su zaduženja u Evropskom parlamentu direktno povezana sa evrointegracijama država Zapadnog Balkana, kao što su predsedavajuća Delegacijom Evropskog parlamenta za Srbiju Tanja Fajon, predsednik Radne grupe za Zapadni Balkan u Odboru za spoljnu politiku Tonino Picula ili izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon Taubadel.