fbpx
European Western Balkans
Analize Izdvojeno

Osiromašeni uranijum: Javnost sigurnija od stručnjaka

Foto: Institut za javno zdravlje Srbije

U godini u kojoj je Srbija obeležila dvadeset godina od bombardovanja, državna Komisija za istragu posledica NATO bombardovanja prezentovala je deo izveštaja naučnomedicinske komisije, sa zaključkom da je u Srbiji sve više dece koja oboljevaju od raka. Dok domaći eksperti naglašavaju da se o povezanosti bombardovanja sa porastom maligniteta ne može govoriti sa sigurnošću, od tvrdnji šta je uzorčinik navodnog porasta maligniteta ograđuje se i sama Komisija, uz objašnjenje da su potrebna dodatna ispitivanja. Istovremeno, zvanična Srbija se prema izveštaju NATO Komiteta za osiromašeni uranijum u kome se navodi da “nema dugoročnih rizika po zdravlje” odnosi sa nepoverenjem, javno mnjenje je prema NATO još manje blagonaklono: po rezultatima poslednjih anketa, 89 odsto građana Srbije je protiv članstva Srbije u Alijansi.

Dva tela, nijedan izveštaj

“Dobili smo podatke da postoje naznake statističke značajnosti kod dece u uzrastnoj grupi od 5 do 9 godina. Možemo reći da je na tu grupu delovao određeni faktor da ona budu osetljiva na nastanak maligne bolesti”, rekao je predsednik Komisije za istragu posledica NATO bombardovanja prof. dr Darko Laketić na predstavljanu rezultata naučnomedicinske studije koju je Komisija uradila u saradnji sa Institutom za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut”. On je tada naglasio da je od suštinskog značaja da se identifikuje uzročnik.

Međutim, javnost do danas nije dobila uvid u naučnomedicinsku studiju koju je Komisija izradila u saradnji sa Institutom za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut”, a na osnovu koje su, prema Laketićevim navodima, prezentovani ovi podaci.

Komisiju za istragu posledica NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije, kao i uticaj na životnu sredinu, sa posebnim osvrtom na posledice koje je ostavila upotreba projektila sa osiromašenim uranijumom formirala je Skupština Srbije u maju 2018. godine.

Zadatak Komisije, kako se navodi u odluci o osnivanju, jeste da “sagleda činjenice i okolnosti vezane za posledice NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije, kao i uticaj na životnu sredinu, sa posebnim osvrtom na posledice koje je ostavila upotreba projektila sa osiromašenim uranijumom”. Kako je za EWB nezvanično objasnio jedan od članova Komisije, njihov rad zatvoren je za javnost, a jedina osoba sa ovlašćenjima da daje informacije je predsednik Komisije prof. dr Darko Laketić.

Kako su za EWB objasnili iz “Batuta”, za potrebe ove naučnomedicinske studije Batut je “angažovan na analizi podataka sadržanih u registrima za rak sa epidemiološkog aspekta”. Međutim, upit EWB za dostavljanje zaključaka ostao je bez odgovora.

Pored Komisije, istraživanjem posledica NATO bombardovanja od juna ove godine bavi se i novoformirano teo pri Ministarstvu zaštite životne sredine – Međuresorno koordinaciono telo za istraživanje posledica NATO bombardovanja po životnu sredinu.

Osnivačku deklaraciju potpisali su  ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, ministar zdravlja Zlatibor Lončar, ministar odbrane Aleksandar Vulin i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević. Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan tada je najavio da će istraživanje trajati nekoliko godina, kao i da će obuhvatiti teritoriju Kosova. “Naš rad će biti javan, radićemo onoliko dugo koliko je potrebno da dođemo do svih mogućih podataka”, rekao je  ministar Trivan u maju ove godine za RTS.

Ministar Goran Trivan; Foto: Wikimedia Commons

Međutim, oko mesec dana kasnije, ministar Trivan, koji rukovodi radom ovog tela,  potpisao je Odluku o stepenu određivanja tajnosti rada Međuresornog koordinacionog tela. “Označavanje ovih podataka stepenom tajnosti “strogo poverljivo” neophodno je radi sprečavanja nastanka štete po interese Srbije, odnosno radi sprečavanja ozbiljnog ugrožavanja međunarodnog položaja Srbije i saradnje sa drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim međunarodnim subjektima”, navodi se u odluci.

Odluku su odbili da potpišu prof. dr Danica Grujičić, general u penziji Slobodan Petković, prof. dr Ratko Kadović, dr Milica Tomašević i prof. dr Zorka Vukmirović, član Saveta. “Odbila sam da potpišem odluku o tajnosti, jer je ideja bila da maltene 90 odsto podataka bude tajna”, rekla je u avgustu za Večernje novosti prof. dr Danica Grujičić.

Komisija: Nije bilo govora o tužbama

U junu ove godine, u Nišu je održan drugi Međunarodni simpozijum o posledicama NATO bombardovanja. Tada za jesen najavljene prve pojedinačne tužbe protiv zemalja članica NATO. “Tužićemo za materijalnu i nematerijalnu štetu koja nam je naneta”, najavio je na simpozijumu predsednik udruženja građana Osiromašeni uranijum Sreto Nogo. Međutim, godina je na izmaku, a najavljenih tužbi još nema.

Razlog verovatno leži u tome da još uvek nema zaključka Komisije za istraživanje posledica NATO bombardovanja, za koju je jedan od pokretača inicijative, advokat Srđan Aleksić, na simpozijumu ocenio da je neophodan kako bi se sa tužbama ušlo u proceduru. Međutim, odluka o osnivanju obavezuje Komisiju tek da Narodnu skupštinu obaveštava o radu na svakih šest meseci, dok je prvi izveštaj dužna da podnese do kraja 2020. godine. Iz Komisije obećavaju da će rokovi biti ispoštovani. “Prvi preliminarni izveštaj o radu Komisije očekuje se sledeće godine”, kaže Laketić za EWB.

Darko Laketić; Foto: Tanjug / Dimitrije Goll

“U ovom trenutku možemo reći da smo prikupili mnogo značajnih podataka o tome”, kratko je rekao Laketić za naš portal. On je podsetio da je rad Komisije regulisan Poslovnikom Narodne Skupštine i rokovima koji su definisani Odlukom o obrazovanju Komisije. Laketić nije odgovorio na naše pitanje o tome zašto je za sada saopšten samo deo rezultata naučnomedicinske studije, dok njen kompletan tekst do danas nije objavljen.

Zato je, međutim, objavljeno više lažnih vesti u tabloidima, sudeći po kojima su posledice NATO bombardovanja po Srbiju nesumnjive i katastrofalne. Oslanjajući se na jedan od medijskih izveštaja o Simpozijumu, tri izdanja su u julu ove godine objavila lažnu vest o tome da “nemački dnevnik Junge Velt traži pravdu zbog jezivih zločina NATO agresije: Posledice rata još uvek velike, osiromašeni uranijum i dalje ubija Srbe” (Kurir, jul 2019). Informer je otišao korak dalje u dezinformisanju javnosti, objavivši da “list Junge Velt apeluje da nemačka Srbiji isplati ratnu odštetu”. Tekst na ovu temu objavila je Dnevna gazeta, uz pitanje: “Zar napadači ne bi morali da snose troškove obnove hemijske industrije u Pančevu i zavodu Zastava u Kragujevcu, kao i za razorene ciljeve u BiH, pita nemački dnevnik Junge velt u tekstu o posledicama bombardovanja osiromašenim uranijumom SR Jugoslavije 1999. godine?”. Kako su u vezi sa ovim navodima objasnili iz Fake News Tragača, pitanja novinarima o ovim temama protumačena su kao informacija, za koju u citiranom tekstu potvrde nema.

U tabloidima se piskaralo i o navodnoj tužbi koju američki pilot podneo protiv Srbije za pretrpljene traume tokom bombardovanja. Međutim, kako je pokazao portal Fake News Tragač, niti navedeni pilot postoji, niti postoji bilo kakva “odluka suda”, na osnovu koje je Srbija kao pravni naslednik Jugoslavije “zvanično odgovorna za rat i kriva za njegovo izazivanje“, kako je to prethodno prenelo više tabloida.

Na pitanje EWB o tome da li postoje planovi da se na osnovu rada Komisije podnose bilo kakve tužbe, Laketić navodi da Komisija nije obavljala nikakve razgovore o tužbama ili pravnoj dimenziji problema. “Razgovarali smo intenzivno sa stručnjacima iz oblasti zdravlja i ekologije o eventualnoj remedijaciji terena i pomoći u lečenju određenih oboljenja”, navodi se u odgovoru za EWB.

NATO: Nema dugoročnih posledica

U cilju utvrđivanja posledica bombardovanja, NATO je 2001. godine formirao Komitet za osiromašeni uranijum. Ovaj Komitet, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama, razmenio je informacije o potencijalnim rizicima po zdravlje koji su mogli nastati kao posledica NATO bombardovanja. “Na osnovu nezavisno prikupljenih dokaza, ovaj komitet je zaključio da to što je NATO koristio osiromašeni uranijum na Kosovu ne izaziva nikakav dugoročni rizik po zdravlje. Na isti zaključak navode i izveštaji UN-a”, istakla je portparolka NATO Oana Lungesku u pisanom odgovoru za EWB.

Ona je naglasila da cilj NATO operacije 1999. godine nikada nije bio usmeren protiv Srba, već na zaštitu civila i dodala da „NATO ima razumevanja za činjenicu da su uspomene na NATO kampanju još uvek bolne za mnoge”, navodi se u odgovoru.

Rezultati istraživanja o odnosima Srbije i NATO koje je u ove godine sprovela agencija za istraživanja javnog mnjenja Ninamedia u okviru projekta Atlantskog saveta Srbije “Evroatlantske integracije u očima srpskih medija”, pokazali su da je 89 odsto ispitanika izričito protiv članstva Srbije u NATO.

“Mi razumemo da je NATO u Srbiji kontroverzan”, rekla je Lungesku za EWB i ocenila da se prošlost ne sme zaboraviti. “Međutim”, dodala je ona, “Srbija i NATO danas prevazilaze ovaj jaz kroz partnerstvo, sa pogledom u bolju budućnost”.

Povezani članci

Bilateralni sporovi Srbije – kako pomiriti “nepomirljive”

Marija Stojanović

[EWB Intervju] Šib: Tempo pristupanja Srbije EU zavisi od borbe protiv korupcije, slobode medija i vladavine prava

Aleksandar Ivković

Zakonodavstvo Srbije usklađeno sa EU do 2021 – Realna ili optimistična procena?

Emina Muminović