BEOGRAD – Pregovaračko poglavlje 20 (Preduzetnička i industrijska politika) predstavlja jedno od poglavlja u pregovorima o pristupanju EU koje je Srbija otvorila u protekloj godini, a koje za cilj ima usaglašavanje sa tržištem EU koje odlikuje konkurencija i inovativnost, a radi ekonomskog rasta, uvećanja investicija i poboljšanja poslovnog ambijenta.
Te ciljeve bi trebalo postići politikama usmerenim na osnaživanje preduzetništva i kompetitivnosti privrede, kao i stimulacijom malih i srednjih preduzeća.
Evropski komesar za politiku proširenja Johanes Han rekao je nedavno na neformalnom sastanku premijera Zapadnog Balkana u Draču da članstvo u EU “zahteva više od veoma važne vladavine prava, odnosno (da podrazumeva) i podsticaj rastu, zaposlenosti i prosperitetu”, dodavši da će poboljšanje opšte ekonomske klime “biti odlučujuće da ubedi građane (Zapadnog Balkana), kao i one u današnjoj EU, da je naša zajednička ambicija članstva u EU dobitna (za obe strane)”.
Han je u toj izjavi prevashodno mislio na ubrzavanje regionalnih integracija i kreiranje efikasnijeg zajedničkog tržišta, ali domaći eksperti ukazuju da bi upravo strukturna transformacija malih i srednjih preduzeća imala znatne pozitivne efekte na konkurentnost celokupne privrede Srbije, dinamični rast investicija, povećanje izvoza i rast zaposlenosti.
Privredna komora Srbije navodi da su mala i srednja preduzeća i preduzetnici značajan segment privrede Srbije, da čine 99,8 odsto ukupno aktivnih preduzeća, da zapošljavaju skoro dve trećine zaposlenih u nefinansijskom sektoru i da učestvuju sa 32 odsto u formiranju BDP-a Srbije.
Predsednica Poslovno-ekonomskog foruma Evropskog pokreta u Srbiji Gordana Lazarević u jednoj debati posvećenoj Poglavlju 20 navela da je “Srbija na polovini BDP-a koje su imale zemlje koje su ušle u EU 2004. i na trećini BDP najrazvijenijih članica EU”.
Evropska komisija je u svom poslednjem Izveštaju o napretku Srbije za Poglavlje 20 ocenila da je Srbija zabeležila određeni napredak u pospešivanju preduzetničkih i industrijskih politika, kao i da bi Srbija u nastupajućim godinama posebnu pažnju trebalo da posveti “razvoju industrijske politike, koja bi bila zasnovana na principima EU” i “naporima za poboljšanje predvidljivosti poslovnog okruženja”.
Komisija je pohvalila činjenicu da je Srbija “Godinu preduzetništva” 2016. godine produžila u “Deceniju preduzetništva”, koje za cilj ima “sistemsku podršku razvoju privatnog sektora u Srbiji”, kako bi za deset godina poslovalo 500.000 malih i srednjih preduzeća sa milion zaposlenih građana. Svako deseto malo i srednje preduzeće bi trebalo da bude izvoznik.
Premda važi za jedno od poglavlja koje je lakše “zatvoriti”, njegov značaj se ne treba potceniti, zato što predstavlja jedan od segmenata pregovora koji direktno utiču na dobrobit građana i privrede.
Da je ovo poglavlje jedno od “lakših” za zatvaranje navodi i izvršna direktorka Centra za evropske politike (CEP) Ranka Miljenović, koja objašnjava taj stav činjenicom da Poglavlje 20 ne zavisi od tzv. “tvrdih” regulativa, već da zavisi od usaglašenosti sa strategijama i komunikacijama evropskih institucija.
“Deo poglavlja koji se odnosi na mala i srednja preduzeća je umnogome usklađen sa pravnim aktima unutar EU”, navela je Miljenović i dodala da Srbija za sada ostvaruje skromnije rezultate po pitanju uspešnosti i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u odnosu na države članice.
Sa druge strane, ona je navela i da trenutno važeća Strategija za razvoj malih i srednjih preduzeća za period 2015-2020 nema podataka o realizaciji mera, da je Akcioni plan za sprovođenje strategije, a koji je pokrivao prve dve godine Strategije, bio precizan i sa obiljem definisanih indikatora, ali da se u javnosti i dalje ne zna “da li i koje su mere (iz tog Plana) preduzete”.
Po rečima programskog direktora Ekonomske istraživačke jedinice Libertarijanskog kluba Libek Mihaila Gajića, najveći problemi sa kojima se suočavaju mikro, mala i srednja preduzeća u Srbiji potiču iz fiskalnih i domena administracije i vladavine prava.
“Neophodno je rasteretiti privredu smanjenjem poreza i doprinosa na zarade, te uređenjem parafiskalnih nameta, smanjenjem njihovog broja i iznosa i naplaćivanjem komunalnih usluga po istim cenama (a ne kao do sada višim) kao i fizičkim licima”, rekao je Gajić.
On je ocenio i da je državna administracija i dalje preobimna i da najveći problem predstavljaju korupcija, nejednak tretman preduzeća pred državnim organima i neuređenost regulatornog okvira.
“Ovo posebno važi za inspekcije i Poresku upravu. Pored toga, sudovi su neopravdano spori, a sudska praksa širom zemlje nije ujednačena, pa se u sličnim sporovima dobijaju dijametralno suprotne presude”, kazao je Gajić.
S obzirom da u pregovorima za Poglavlje 20 nema tehničkih uslovljavanja, gotovo sav teret u zatvaranju tog poglavlja nalazi se na Srbiji i njenim institucijama, a uspeh reformi će se odnositi na celokupnu privredu i poslovanje malih i srednjih preduzeća.
Evropski pokret u Srbiji navodi da je usvajanje Akcionog plana koji treba da definiše konkretne mere u Strategiji 2015-2020. kako bi aktuelna politika preduzetništva mogla da se sprovodi i da je neophodno obezbediti unapređenje poslovnog okruženja kao preduslova za razvoj privatnog sektora, boljeg pristupa finansijama, unapređenje kadrovskih potencijala, unapređenje konkurentnosti, izvoza i razvoja ženskog i omladinskog preduzetništva.
Projekat „Otvoreno o pregovorima: Monitoring pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji“ realizuje se u saradnji sa Beogradskom otvorenom školom, u okviru programa „Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji“, uz podršku Švedske.