BEOGRAD – Za srpski pregovarački tim zadužen za Poglavlje 24 to poglavlje nije kočnica, već prostor za napredovanje Srbije u evrointegracijama, rekao je danas pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Zoran Lazarov na panelu “Pravda, sloboda i bezbednost“, u okviru sednice Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.
Lazarov je rekao i da naša pregovaračka grupa smatra da treba da dobije merila za zatvaranje tog poglavlja.
On je istakao da je pregovaračka grupa za to poglavlje zadovoljna delom Izveštaja EK koji se tiče Poglavlja 24, jer smo u tom poglavlju pratili promenu zakonodavstva na nivou EU, “osluškivali i političke, ali i tehničko-operativne signale”.
“Postoje tačni i precizno definisani standardi, ali i pravila sa kojima Srbija u ovom poglavlju treba da se uskladi”, kazao je Lazarov i podsetio da je ispunjeno 88 odsto aktivnosti iz poslednjeg Izveštaja o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 24.
Sve podsticajne kritike su nam pokazale da smo na dobrom putu, rekao je Lazarov i istakao da je u okviru borbe protiv organizovanog kriminala u 2018. godini zabeležen najmanji broj krivičnih dela u poslednjih 18 godina.
Ukupan broj krivičnih dela u 2018. godini je 85.857 i u odnosu na 2017. godinu smanjen je za oko 6,5 procenata.
Lazarov je rekao da ne može da se složi sa stavom iz Izveštaja da je policija pod uticajem politike.
“Mi smo jedino Ministarstvo u kojem su svi šefovi i zaposleni morali da podnesu imovinske karte, a zahvaljujući saradnji sa međunarodnom zajednicom imamo automatizovan proces u kome osobe sa samo određenim stepenom ovlašćenja mogu pristupiti određenim podacima i time se isključuje mogućnost mešanja politike”, pojasnio je Lazarov.
Kao veliki problem naveo je tabele praćenja koje predstavljaju osnovni model i oruđe, što je, kaže, primetila i EK.
U Izveštaju je pohvaljena međunarodna policijska saradnja, rekao je Lazarov i konstatovao da EK nije prepoznala napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Lidija Komlen Nikolić iz Udruženja tužilaca Srbije kazala je da se ne može govoriti o rezultatima ostvarenim u borbi protiv kriminala, a da se ne pomene da ne postoji veza između poglavlja 23 i 24.
Ona je istakla da bez jasnog definisanog, nezavisnog i dobro opremljenog tužilaštva ne može da se odvija borba protiv kriminala i dodala da u Srbiji postoji samo jedan javni tužilac, odnosno Javno tužilaštvo.
Lidija Komlen Nikolić smatra da je policija pod uticajem politike i da se to ogleda u ustrojstvu Ministarstva unutrašnjih poslova, koje na čelu ima Nebojšu Stefanovića, koji je član stranke i vrši visoku stranačku funkciju.
“Ono što trenutno karakteriše rad policije i tužilaštva jeste nedovoljna kordinacija, ne zato što ne postoji dobra volja, već zato što ne postoje dovoljni mehanizmi i sredstva”, ocenila je Komlen Nikolić i dodala da je tužilaštvu potreban veći broj javnih tužilaca.
Novinarka sajta “Krik” Milica Vojinović smatra da u Srbiji postoje sistemski problemi i tvrdi da postoji povezanost kriminala i vrha države.
“Živimo u zemlji gde nema nekih velikih slučajeva koje je policija otkrila o najvišim državnim zvaničnicima, pogotovo dok su oni na vlasti. Tu svakako postoji ta veza koju smo imali prilike da vidimo u brojnim slučajevima do sada”, rekla je Vojinović.
Prema njenim rečima, pojedini pripadnici kriminalnih klanova imaju veze u policiji, kao u slučaju jednog bivšeg državnog sekretara, čiji je “partner” bio blizak s ljudima koji su imali veze sa jednim osuđivanim licem.
Ona je napomenula da ubistva među kriminalcima postaju sve veći problem, a da je prošle godine zabeleženo čak 29 takvih ubistava.
Takođe je ukazala da se u sudskim postupcima ne dolazi dovoljno brzo do pravosnažnih presuda, te navela da u pojedinim sudskim postupcima dolazi do kontroverznih oslobađanja, odnosno da veštaci menjaju mišljenje, nestaju dokazi i ublažavaju se krivična dela.
Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku je podsetio da Srbija dobija preporuku da obezbedi operativnu autonomiju policije u odnosu na Ministarstvo, što je bio slučaj i prošle i 2016. godine.
Takođe, podsetio je da je pre vise od 15 godina misija OEBS pokrenula takozvanu 3D reformu policije, između ostalog i depolitizaciju.