fbpx
European Western Balkans

Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbednost

Evropska unija zalaže se za kreiranje prostora pravde, slobode i bezbednosti, što je jedan od njenih osnovnih ciljeva. U ovoj oblasti postoji veliki broj pravnih tekovina koje se veoma brzo razvijaju, kao i sve veći broj propisa koji definišu zajedničke standarde. U skladu sa zahtevima iz pregovaračkog procesa za države kandidate, ovo poglavlje podeljeno je na više oblasti.

Pravne tekovine Evropske unije u vezi sa azilom se odnose na zajedničke standarde koje sve države članice moraju da usvoje. To su direktive koje definišu različite procedure, od procedura za rešavanje zahteva za azil, do uslova koje tražilac azila mora da ispuni kako bi mu azil bio odobren. Ustanovljena je i prateća baza podataka EURODAK, koja sadrži biometrijske podatke tražilaca azila, a EU je formirala i posebnu agenciju koja se bavi ovim pitanjem, a to je Zajednička kancelarija za podršku politici azila.

Pitanje migracija je veoma značajno za EU i ova oblast se deli na legalne i nelegalne migracije. Kada je reč o legalnim migracijama, države članice moraju imati usklađeno zakonodavstvo koje se odnosi na spajanje porodica, dozvole za rad za strane državljane, dokumenta za strance i pravila o kretanju i boravku stranaca sa pravnim aktima EU koja se odnose na ovo pitanje. Takođe je neophodno da se propisi koji se odnose na neregularne migracije u potpunosti usklade, jer ovo pitanje predstavlja značajan problem u svim evropskim zemljama.

Vizna politika sadrži listu država čijim državljanima je neophodna viza za prelazak spoljnih granica EU, kao i listu država čiji su građani izuzeti od te obaveze. Nove države članice moraju odmah po prijemu uskladiti svoju listu sa viznom listom EU. Kodeks o vizama je najvažniji pravni akt EU za sprovođenje vizne politike.

Šengen pravne tekovine, kao deo pravnih tekovina, najveći su nivo integracija država članica EU u ovom poglavlju. Zbog ukidanja unutrašnjih granica između država članica EU, neophodno je bilo uvesti sistem koji pomaže sprečavanje zloupotreba. Danas je ovaj sistem evoluirao u Šengen informacioni sistem II. U oblasti kontrole spoljnih granica EU najvažniji pravni akt je Kodeks o granicama Šengena, a EU je takođe formirala i agenciju koja se bavi upravljanjem granicama, FRONTEKS.

U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, veoma su značajne konvencije UN i Saveta Evrope, posebno Palermo konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, koja definiše osnove za dalje rešavanje ovog pitanja. Predmet razgovora u okviru ovog poglavlja su i visokotehnički kriminal i pravni propisi koji se na to odnose, kao metode za sprečavanje pranja novca.

Evropska unija bavi se i pitanjem borbe protiv trgovine ljudima. Osim pravnih propisa koji se odnose na represiju, dosta pažnje posvećeno je i prevenciji, ali i zaštiti žrtava. Posebna pažnja posvećuje se zaštiti žena i dece.

Borba protiv terorizma jeste visoko na agendi EU, te se od država članica zahteva da usklade svoje standarde sa standardima EU i aktivno učestvuju u sprečavanju terorističkih napada, kao i da onemoguće finansiranje terorizma i razmenu informacija među terorističkim organizacijama.

Kada je reč o borbi protiv droga, EU postavlja novi strateški okvir na svakih nekoliko godina. Važni aspekti u ovoj oblasti jesu preventivno delovanje, pitanje uništavanja zaplenjenih droga i kontrolisanih supstanci, kao i liste prosekutora. Evropski monitoring centar za droge i zavisnost od droga je forum na kome džave članice razmenjuju prakse i iskustva kako bi se ovo pitanje na nivou EU što efikasnije rešavalo.

Osnova borbe protiv svih oblika kriminala u okviru EU je saradnja među policijama država članica. EVROPOL je Evropska policijska kancelarija, a CEPOL je institucija koja se bavi obukom policijskih službenika država članica.

Pravosudna saradnja u građanskim stvarima odnosi se na evropsko ugovorno pravo, prava u građanskim i trgovinskim stvarima, pravo koje se primenjuje na ugovorne obaveze, priznavanje i izvršenje presuda u građanskim pitanjima, medijaciju, stečajno pravo i dr.

Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima odnosi se na razmatranje pitanja koja se odnose na ekstradiciju, Evropski nalog za hapšenje, saradnju sa Evropskom jedinicom za pravosudnu saradnju (EUROJUST) i Evropski nalog za dokaze, diskvalifikacije i dr.

Najveći deo carinske saradnje pregovara se u vezi sa poglavljem 29, koje se odnosi na Carinsku uniju, a u okviru poglavlja 24 se razmatraju samo pitanja saradnje carinskih službi u borbi protiv svih oblika kriminalnih radnji.

Ovo poglavlje bavi se i usklađivanjem krivičnog aspekta krivotvorenja evra, dok se ostala pitanja u vezi sa krivotvorenjem evra razmatraju u okviru poglavlja 32, Finansijska kontrola.

Ukidanje unutrašnjih granica između država članica EU je jedno od najvećih dostignuća zajedničkih politika EU, ali je istovremeno stvorilo i potrebu za većom unutrašnjom bezbednošću svih građana. Uspostavljanjem standarda i usklađivanjem sa pravnim tekovinama EU u ovoj oblasti povećava se bezbednost građana svih država članica, ali se štite i osnovni principi kao što su garantovanje pravne države i vladavine prava.

Saznaj više

Predsednik pregovaračke grupe: Zoran Lazarov, v.d. pomoćnika ministra unutrašnjih poslova
Koordinator radne grupe NKEU: Beogradski centar za bezbednosnu politiku – BCBP

Pregled poglavlja
Skrining otpočet 2. oktobar 2013.
Skrining završen 13. decembar 2013.
Izveštaj o skriningu 15. maj 2014.
Poglavlje otvoreno 18. jul 2016.
Poglavlje privremeno zatvoreno