BEOGRAD –Imajući u vidu rastuće geopolitičke tenzije, uključujući posledice agresije Rusije na Ukrajinu, jačanje bezbednosti u Evropi biće prioritet predstojećeg šestomesečnog predsedavanja Poljske Savetom Evropske unije, ali će velika pažnja biti usmerena i na pružanje podrške državama koje teže članstvu u EU, uključujući Srbiju, poručeno je na skupu “Od Mađarske do Poljske: Novi institucionalni ciklus, obnovljene ambicije”. Ova diskusija u organizaciji Delegacije Evropske unije u Srbiji i Centra za evropske politike održana je danas u Evropskoj kući u Beogradu.
Podsećamo, Poljska će 1. januara od Mađarske preuzeti predsedavanje Savetom EU pod sloganom ”Sigurnost, Evropo”.
Govoreći o izazovima sa kojima sa EU suočava, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Emanuele Žiofre naveo je da je potrebno revitalizovati “sve alate” kako bi se unapredili bezbednost i ekonomija Evrope, a jedan od načina za postizanje takvog cilja jeste i proširenje.
“Koncept strateške autonomije je već nekoliko godina na stolu, i Poljska radi dosta toga na nacionalnom nivou kada je reč o bezbednosti. EU je potrebno više investicija u odbranu i snaženje multilateralnih partnerstava… Ostaćemo geopolitički igrač sve dok naša ekonomija bude snažna, nastavićemo da jačamo ekonomiju. Proširenje je deo ove slike, deo našeg odgovora na izazove, proširenje je investiranje u geopolitičku stabilnost i prosperitet EU”, ocenio je Emanuele Žiofre.
Predstavljajući prioritete poljskog predsedavanja, Kamila Duda Kavecka, otpravnica poslova u Ambasadi Poljske u Srbiji, istakla je da smo svedoci rastućih geopolitičkih tenzija, erozije međunarodnog poretka, i hibridnih napada uperenih protiv evropske demokratije.
“Poljsko predsedavanje će podržati aktivnosti kojima se jača evropska bezbednost u svim njenim dimenzijama: spoljna, unutrašnja, ekonomska, informaciona, energetska, bezbednost hrane i zdravlja”, ukazala je Kamila Duda Kavecka.
Ona je ukazala da ne treba brinuti da će Poljska davati prednost državama sa istoka Evrope koje teže članstvu u EU u odnosu na one sa Zapadnog Balkana.
“Za nas je proširenje Unije veoma značajno i smatramo da treba da bude zasnovano na zaslugama… Što se Srbije tiče, ključne stvari na evropskom putu su primena Reformske agende, uključujući reforme izbornog zakonodavstva, slobodu medija, usklađivanje sa spoljnom politikom Unije”, konstatovala je Kamila Duda Kavecka.
U osvrtu na predsedavanje Mađarske Savetom EU, ambasador te države u Srbiji, Jožef Zoltan Mađar konstatovao je da je period od 1. jula bio vreme tranzicije, budući da su nedavno formirane nove institucije Unije, ali i da su ostvareni dobri rezultati, naročito kada je reč o spoznaji da potrebno da Evropa postane konkurentnija.
“Bio je to veoma uspešan period za nas. Svi priznaju da je potrebno da Evropa bude u ‘boljoj formi’. Jedan od ključnih zadataka Evropske komisije biće jačanje Jedinstvenog tržišta, a to je jedno od glavnih pitanja za nas… Takođe, ostali smo posvećeni proširenju Evropske unije, smatramo da taj proces treba da bude zasnovan na zaslugama”, rekao je ambasador Mađarske, koji je izrazio nadu da će biti ubrzo biti otvoren Klaster 3 u pregovorima Srbije sa EU.
Prema rečima Milene Mihajlović Denić, programske direktorke Centra za evropske politike, Poljska može da ponudi dosta dragocenih lekcija Srbiji kada je reč o vladavini prava.
“Demokratija i vladavina prava su najveći problem Srbije na putu ka EU. Pojedini koraci iz Reformske agende koji se odnose na Osnove trebalo bi da budu sprovedeni do kraja decembra, ali će se, verovatno, kasniti sa time… Treba videti kakav će biti tempo reformi, ali cilj da Srbija ispuni sve kriterijume za članstvo u Uniji do kraja 2026. izgleda nerealistično”, smatra Milena Mihajlović Denić.
Govoreći o prioritetima Srbije i Reformskoj agendi, Miroslav Gačević, pomoćnik ministra za evropske integracije, konstatovao je da pojedini delovi Reformske agende jesu “izazovniji”, dodajući da će kašnjenja u sprovođenju mera će biti simbolična.
“Proces proširenja je dvosmerna ulica – da bi se napredovalo, potrebni su pozitivni koraci obe strane”, istakao je Miroslav Gačević, uz napomenu da Reformska agenda predstavlja katalizator procesa pristupanja Srbije Uniji.