BEOGRAD – Vlade Zapadnog Balkana trebalo bi da ubrzaju reforme u oblasti vladavine prava i demokratije, da dosledno primenjuju standarde u oblasti javnih nabavki, te da zaštitu životne sredine i položaj stave kao prioritet, a članstvo u EU kao strateško opredeljenje, neke su od preporuka organizacija civilnog društva iz regiona, predstavljene na završnoj konferenciji “Evropska unija i Zapadni Balkan – obnova poverenja” u organizaciji Fondacije Centar za demokratiju.
Matea Norčić Štamcar, zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, izjavila je da je proces pristupanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji investicija u mir i stabilnost čitavog regiona.
Prema njenim rečima, Zapadnom Balkanu mesto je u EU, a da je tako govori i nova revidirana metodologija proširenja.
“Nema tu znaka pitanja, zato se i išlo na novu metodologiju, kako bi se dao novi podstrek”, rekla je Norčić Štamcar.
Ona je naglasila da je potrebno biti optimističan posebno kada je u pitanju nova metodologija ali i ekonomija.
Slovenija je danas preuzela predsedavanje Evropskom unijom, a Norčić Štamcar smatra da postoji optimizam da će se do kraja godine dogoditi nešto doboro kada je u pitanju proces proširenja.
Direktorka Fondacije Nataša Vučković naglasila je da je svaka kriza do sada potvrdila da su Srbija i EU u “istom čamcu” i da im i odgovori moraju biti zajednički.
Ona je dodala i da postoji potreba da se narativ o proširenju EU osveži kao i da je važno poslati poruku koliko je važno da Zapadni Balkan bude deo Konferencije o budućnosti Evrope.
Sonja Liht direktorka Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE) izjavila je da postoji mnogo toga što kao region delimo sa članicama Evropske unije, ali da je mnogo i onoga u čemu zaostajemo.
Prema njenim rečima, veliki izazov za Zapadni Balkan biće kako da ubedi, čak i svoje neposredne susede, da podrže region na putu ka EU.
“Postoje ozbiljni problemi blokiranja otvaranja pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom. Mi znamo da to dugo traje. Moramo da vidimo šta u takvoj realnosti može da se uradi sa naše trane. Potpuno se slažem da jedna od osnovnih “avenija” koje možemo da otvorimo – mnogo intenzivnija regionalna saradnja”, izjavila je Liht.
Antonela Valmorbida, generalna sekretarka Evropske mreže za lokalnu demokratiju (ALDA) ,izjavila je da se politička integracija Zapadnog Balkana u EU ne dovodi pitanje.
Ona je objasnila da je Konferencija o budućnosti Evrope jedan veliki proces konsultacija, kao i da je od velike važnosti da pitanja Zapadnog Balkana budu na stolu.
“Moramo naći načine da osiguramo da se glasovi sa Zapadnog Balkana čuju na ovoj konferenciji”, rekla je Valmorbida.
Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Podgorici, Gordana Đurović izrazila je nadu da će se doneti pozitivna odluka otpočinjanju pregovora o pristupanju sa Severnom Makedonijom i Albanijom u decembru, kao i da je zdrava konkurecija u procesu evropskih integracija i više nego potrebna regionu.
Govoreći o novoj metodologiji proširenja, Đurović je istakla da je pozitivna refleksija to što je region dobio međuvladine političke konferencije, koje mogu da pošalju dobru poruku i daju doprinos kreiranju dobre energije u procesu proširenja.
“Direktna posledica nove metodologije je i to da će se osvežiti pregovaračke strukture, kako bi se pirlagodile načinu pregovaranja u grupama srodnih”.
Ona je naglasila da je važan deo i klauzula o ravnoteži kao i političko nadgledanje reformi od strane država članica.
Na primeru Crne Gore, smatra Đurović, može se videti da kada se upare tri krize – zdravstvena, ekonomska i politička, kako to utiče na dinamiku evropskih integracija.
Saša Magazinović, poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ocenio je da je najveći problem u regionu samo verbalna i formalna opredeljenost političkih elita da države Zapadnog Balkana postanu deo evropske porodice.
„Nepopularno je reći da niste za Evropsku uniju i blokirati taj put, ali se uvek nalaze neki drugi alati za to. Cilj je status quo“, rekao je on.
Magazinović je naglasio da će se i Brisel jednog jutra „probuditi“ i shvatiti da region više nije pod njegovim uticajem.
„Birokratizovani Brisel će shvatiti kada izgubi uticaj u regionu. Rešenje je, i to je prirodno, da se zemljama koje nemaju statusa kandidata taj status da i da se kroz pregovore te zemlje transformišu“, rekao je poslanik iz Bosne i Hercegovine.
Remzi Lani, izvršni direktor Albanskog instituta za medije, istakao je da je trenutno proces proširenja pun kontradiktornosti, što dovodi do toga da Evropska unija gubi kredibilitet ali i poverenje građana na Zapadnom Balkanu.
“Nacionalizam je opozitan evropskim integracijama, ali mi dolazimo do paradoksa – evropske integracije blokirane su nacionalizmom nekih država članica”, rekao je Lani navodeći primer bugarskog blokiranja Severne Makedonije, zbog istorijsko – identitetskih pitanja.
Mladi u Srbiji i Crnoj Gori evropskeptičniji od ostatka regiona
Otvaranje perspektive za mlade na Zapadnom Balkanu jedno je od ključnih tema „Mladi za Zapadni Balkan – RYCE“ projekta. U trogodišnjem periodu implementacije projekata, partneri su organizovali skupove, radionice, debate, seminare i letnje škole gde su mladi sa Zapadnog Balkana imali priliku da debatuju o svojim prioritetima, ograničenjima i razvojnom putu koji bi mogao doneti promenu položaja mladih u ovom regionu.
Tokom drugog panela završne konferencije predstavljena su dva istraživanja su proizvedena u oviru ovog projekta.
Nalaze istraživanja predstavio je istraživač Dragan Cvetković, koji je istsakao da su podaci pokazali da su migracije i odlazak zajednički za sve mlade u regionu.
Kada je u pitanju percpecija mladih na Zapadnom Balkanu prema EU, negativniji odnos imaju mladi iz Srbije i Crne Gore, posebno u odnosu na Kosovo i Albaniju gde postoji pretežno pozitivan stav prema Evropskoj uniji.
“Zajednička stvar je i veoma nisko poverenje mladih u institucije. Oni jednostvano vide da one ne ispunjavaju svoju svrhu do kraja, da su one samo formalne, dok sadržinski nisu prave institucije. Ono što iz toga proizilazi jeste da se mladi uključuju u neke neformalne grupe. Ako nemamo institucionalne mehanizme, onda nalazimo druge alternativne načine”, rekao je Cvetković.
Đorđo Cvijović, ispred Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), izjavio je da na stavove mladih prema EU u Srbiji i Crnoj Gori dosta utiče ona percpecija koju dobijaju iz medija.
“Prema nekim drugim podacima, najmanju zabrinutost za širenje lažnih vesti pokazuju upravo mladi iz Crne Gore i Srbije. To možemo povezati sa nedostatkom svesti da se lažne vesti plasiraju u javni diskurs”, rekao je Cvijović.
On je podsetio da RYCO već pet godina kao organizacija radi na obezbeđivanju bolje prostora za mlade u regionu, te da je veliki broj njih iz čitavog regiona prošao kroz različite razmene i programe ove regionalne kancelarije, što može biti motiv da ostanu u svojim zemljama i bore se zajednički za budućnost regiona.
Anja Jokić, programska koordinatorka Krovne organizacije mladih (KOMS), naglasila je da je potrebno izmeniti Zakon o mladima u Srbiji.
“Ovaj zakon jeste donet pre 10 godina i u tom momentu je bio sjajna stvar – pokazao da su institucije te koje žele da pružaju sistemsku podršku mladima. Ali došlo je vreme kada je potrebno izmeniti odnosno više ga uskladiti sa potrebama i položaju mladima”, rekla je Jokićeva.
Prema njenim rečima, ono što jeste važno jeste da nijedan proces pa tako ni proces izmene i dopune zakona ne bi trebalo da prođe bez mladih.
“Mladi apsolutno, u zavisnosti od toga kojih su godina i odakle dolaze imaju različite potrebe. Važno kada kreiramo određene javne politike, njihovo mišljenje bude uzeto u obzir. Takođe, veoma je važno da kada želimo da uključimo mlade u neke procese, da im se oni približe tako da im budu prijemčivi i bliski”, zaključila je Anja Jokić.