fbpx
European Western Balkans
Politika

Prelec: Demokratsko nazadovanje u regionu i nekim državama EU problem za proces proširenja

Tena Prelec; Foto: EWB

BEOGRAD – Lideri pojedinih država članica Evropske unije i Zapadnog Balkana sa demokratskim deficitom često se drže zajedno kako bi jedni drugima dali legitimitet i učili jedni od drugih, izjavila je Tena Prelec, stručna saradnica sa Londonske škole ekonomije (LSE) i članica BiEPAG-a, u novom izdanju emisije EWB Screening.

Prema njenim rečima, demokratsko nazadovanje u regionu i nekim državama članicama Evropske unije pravi problem samom procesu proširenja.

Ona je ocenila da su u objavljim izveštajima Evropske komisije Severna Makedonija i Albanija pozitivno ocenjene, dok je u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini ponovo zabeležena stagnacija.

Prema njenim rečima, ove godine je “najzanimljiviji” bio izveštaj o Srbiji, jer je dosta blaži u odnosu na prethodne godine, što se može povezati sa problemom nekih zemalja članica EU koje podržavaju proširenje.

“Taj izveštaj bio je dosta blaži nego prethodnih godina i tu mislim da možemo napraviti poveznicu, možda sa tim problemom nekih zemalja članica EU koje podržavaju proširenje, ali možda ne baš taj model proširenja koji se zalaže za vladavinu prava i neke evropske vrednosti već za jedan drugi tip proširenja. Prvenstveno mislim na Mađarsku, a komesar za proširenje dolazi iz te države”, izjavila je Prelec.

Ona je navela da je pitanje kako je do blažeg izveštaja o Srbiji došlo, s obzirom na to da su ljudi koji se bave proširenjem u EU svesni koliko je vladavina prava u Srbiji problematična.

Prelec je naglasila da trenutno postoji jedan paradoks u procesu proširenja, a koji se odnosi na to da države koje zvanično još uvek nisu započele proces proširenja, napreduju u nekim temama i delovima procesa više od država koje su najviše odmakle u pregovorima sa EU.

“Videli smo da su Srbija i Crna Gora u zadnjih par godina označene kao hibridni režima u izveštajima Fridom hausa, a s druge strane imamo neke druge zemlje kao što su Severna Makedonija ili Kosovo, gde je ipak došlo do nekog povišenog političkog pluralizma i neki napredak se vidi”, smatra Prelec.

Ona je istakla da se šefovi vlada čije zemlje imaju deficit demokratije često drže zajedno i tako jedni drugima daju legitimitet, vrlo često uče jedni od drugih.

Tena Prelec je ocenila da je Mađarska preuzela ulogu Ujedinjenog Kraljevstva unutar EU kada je u pitanju zalaganje za proširenje, koje ima za cilj da razvodnji politički utica EU povećanjem broja članica.

„Međutim, model Mađarske je potpuno drugačiji od modela Velike Britanije. Velika Britanija je svakako odigrala pozitivnu ulogu u mnogim aspektima ovih zemalja, od vladavine prava do medijskog pluralizma“, objasnila je Prelec.

Govoreći o uticaju trećih zemalja, Prelec je rekla da se prema nedavno sprovedenom istraživanju javnog mnjenja vidi da građani u regionu, sa izuzetkom Srbije, više veruju Evropskoj uniji nego Kini i Rusiji.

Prema njenim rečima, Kina i Rusija nikada neće moći ekonomski da pariraju Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu, ali da je pitanje u kojoj meri obe zemlje nameravaju da budu politički prisutne u regionu.

„Rusija ne smatra Zapadni Balkan regionom pod svojom primarnom jurisdikcijom, ali preferira da region ostane destabilizovan, a ne da postane deo NATO-a. Dakle, prednost Rusije je što ima veoma jasnu strategiju koju nije teško sprovesti jer destabilizacija je uvek lakša od stabilizacije“, objasnila je ona.

Što se tiče Kine, donedavno je jedini narativ bio ekonomski pomažemo jedni drugima ekonomski, ali se ne mešamo u vašu unutrašnju politiku, ali da se tokom pandemije videlo da meka moć Kine jača, kao i da se dugoročni plan Kine ne zaustavlja samo na ekonomskim pitanjima.

“Vidimo da ipak tokom pandemije sve više i više i što se tiče te meke moći i medijskog, PR prostora se Kina pokušala profilisati. Smatram da postoji jedan dugoročni plan koji se ne zaustavlja samo isključivo na ekonomskoj politici već ulazi i u taj mekši prostor. Ali sve u saznanju da je to ipak jedan region koji je ipak vrlo dalek i ja ne bih rekla da je uopšte Kini mrsko ako Zapadni Balkan uđe u EU, to se ne kosi s njihovim strateškim ciljevima”, rekla je Prelec.

Kada je u pitanju početak pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom, Prelec ne očekuje da se može očekivati pomak do kraja godine.

“Ne samo da moramo sačekati izbore u Bugarskoj, već i formiranje vlade. Ja ne smatram da će to do kraja godina biti dovoljno stabilno da možemo pokušati razmišljati o nekom dogovoru sa bugarskim vođstvom. Međutim, rekla bih da bi mogli biti iznenađeni polovinom 2022. godine, kada će predsedavanje EU preuzeti Francuska. Videli smo da je Emanuel Makron već imao ambicije da utiče na proces proširenja sa novom metodologijom za koju se on lično zalagao…”, ocenila je Prelec

Povezani članci

Manuel Zaracin zvanično specijalni izaslanik Nemačke za Zapadni Balkan

EWB

Odbor Evropskog parlamenta usvojio Bilčikov izveštaj

EWB

Ditman: Srbija i Nemačka posebno bliski partneri u Evropi

EWB