Na predsedničkim izborima u Rumuniji održanim 18. maja pobedio je nezavisni kandidat, gradonačelnik Bukurešta, Nikusor Dan. Njegovu pobedu svetski mediji opisali su kao izborni obrt s obzirom da je prednost iz prvog kruga imao ultranacionalistički kandidat Đorđe Simion.
To je u isto vreme i obrt u odnosu na rezultat poništenih izbora održanih pre šest meseci, a na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. Te izbore poništio je Ustavni sud pozivajući se na mešanje Rusije u izborni proces, a u korist Đorđeskua, što je Moskva demantovala. Izbori su ponovljeni, a na novim izborima umesto Đorđeskua kandidovao se Simion.
Od kako su izbori poništeni, politička situacija u Rumuniji tema je za sprske provladine tabloide koji poništavanje izbora vide kao zapadno mešanje u rumunske izbore, opisujući stanje u zemlji kao haotično.
„Umrla demokratija u EU! Rumuni na ulicama, gori Bukurešt: Potez vlasti izazvao sveopšti haos u prestonici“, samo je jedan od naslova koji su se u martu mogli pročitati na provladinim medijima. Dnevni list Informer izveštavao je i da je „zapad zaveo diktaturu u Rumuniji“.
Drugi krug presedničkih izbora obeležila je još jedna kontroverza jer osnivač i izvršni direktor Telegrama, Pavel Durov, na dan glasanja izjavio da je odbio zahtev jedne francuske službe da „utiša“ konzervativne kanale u Rumuniji.
„Telegram neće ograničavati slobode rumunskih korisnika niti blokirati njihove političke kanale. Ne možete ’braniti demokratiju’ uništavajući demokratiju. Ne možete ’boriti se protiv mešanja u izbore’ mešajući se u izbore. Ili imate slobodu govora i poštene izbore – ili ih nemate. A rumunski narod zaslužuje oboje“, dodao je Durov.
Francuska obaveštajna služba demantovala je Durovove navode, podsećajući Durova na odgovorst njegove kompanije u pogledu sprečavanja terorističkih pretnji.
Kontroverza koju su stvorili navodi Durova poslužila je i srpskim medijima da dovedu u pitanje čitave izbore. Pobedu proevropskog kandidata proruski mediji u Srbiji opisivali su još i kao katastrofu za Rumuniju. „Haos u komšiluku Srbije: Rumuni seku pasoše i beže za Rusiju – sveopšta pometnja nakon istorijskih izbora“, piše dnevni list Informer, pozivajući se RT.
I drugi proruski mediji u fokus svog izveštavanja o izborima stavljali su različite izjave ruskih zvaničnika povodom rezultata izbora.
Istraživanje pokazalo da Telegram služi promociji ruske propagande
Istraživanje kompanije OpenMinds, objavljeno neposredno pre ponovljenih predsedničkih izbora, pokazalo je da 48 od 202 Telegram kanala na rumunskom jeziku dosledno promoviše rusku propagandu.
Izveštaj pod nazivom „Kraj demokratije: Kako proruski Telegram kanali utiču na izbore u Rumuniji“ navodi da su ti kanali aktivni od početka 2022. godine, repostujući sadržaj ruskih državnih medija poput RT i Sputnika, kao i poruke ruske ambasade u Rumuniji i prokremljovskih blogera.
Dokumentovano je više od 4.000 jedinstvenih repostova sa ovih izvora, u proseku 103 mesečno.
Džordž Simion, glavni kandidat krajnje desnice i favorit na izborima u nedelju, dobija pozitivno predstavljanje na tim kanalima, uprkos njegovim javnim izjavama podrške NATO-u i povećanju izdvajanja za odbranu u evropskim državama.
Ti kanali često ponavljaju retoriku sličnu onoj iz Kremlja, kritikujući rumunsku vlast i optužujući je za organizovanje “puča” i kretanje ka “diktaturi” zbog poništavanja izbora iz decembra 2024.
Iako Telegram nije među najkorišćenijim društvenim mrežama u Rumuniji, sa samo 26% korisnika koji ga koriste bar jednom mesečno, slabija pravila moderacije čine ga pogodnim za krajnju desnicu i druge radikalne grupe u evropskim državama, koje su često blokirane na mejnstrim platformama.