fbpx
European Western Balkans
Politika

Prvo vladavina prava pa nova poglavlja

Zastave Evropske unije; Foto: Pixabay
Zastave Evropske unije; Foto: Pixabay

BEOGRAD – Ukoliko izveštaj Evropske komisije o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, čije objavljivanje se očekuje u aprilu, bude negativno intoniran u poglavljima 23, 24 i 35, koja se odnose na vladavinu prava i rešavanje kosovskog pitanja u najboljem slučaju Srbija će u junu ili julu moći da otvori samo jedno novo poglavlje u pregovorima o članstvu sa EU, saznaje Danas nezvanično od predstavnika diplomatskih krugova u Briselu.

„Poglavlja 23, 24 i 35 su takozvana blokirajuća, a otvaranje samo jednog novog poglavlja u proleće ili početkom leta bio bi simbolički gest i jasan signal da Beograd mora da u praksi učini mnogo više, naročito kada je reč o vladavini prava, ako se zaista teži zatvaranju svih poglavlja do 2023. godine, što bi bio preduslov za pristupanje Srbije Uniji 2025“, ukazuju naši sagovornici.

Izvori Danasa ističu da bi za pristupanju Srbije EU u narednih sedam godina bilo nužno da se „umnogome ubrza“ otvaranje i zatvaranje poglavlja, „a ne da se u razmaku od nekoliko meseci otvara po jedno ili dva poglavlja“. U tom kontekstu, oni podsećaju da su zbog nezadovoljstva nekih država članica Unije napretkom Srbije upravo u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24 na međuvladinoj konferenciji održanoj u decembru u Briselu otvorena samo dva poglavlja – Poglavlje 6, koje se tiče prava privrednih društava, i Poglavlje 30 (ekonomski odnosi sa inostranstvom), dok je zvanični Beograd bio spreman za otvaranje pet poglavlja, a očekivao da će biti otvorena makar tri.

Među zamerkama EU u vezi sa vladavinom prava nalaze se i prigovori zbog kašnjenja sa izmenom Ustava i nedovoljnog ispunjavanja obaveza iz Akcionog plana za Poglavlje 23. Između ostalog, ocenjeno je da Srbija kasni u uspostavljanju „delotvornog, transparentnog i široko rasprostranjenog sistema za procesuiranje slučajeva“, a istaknuto je i da su kašnjenja prisutna u usvajanju strategije tužilaštva.

Srbija uveliko kasni i sa izmenom Ustava, budući da je prema Akcionom planu izrada radnog teksta i Ustava i javna rasprava bila planirana za treći kvartal 2016. godine, kao i upućivanje predloga Ustava na mišljenje dok se predviđalo da Narodna skupština usvoji najviši pravni akt u četvrtom kvartalu 2017. Ove sedmice je više od 70 nevladinih organizacija i udruženja uputilo poziv Ministarstvu pravde da povuče iz javne rasprave Radni tekst amandmana, a u januaru su Visoki savet sudstva, Državno veće tužilaca i Vrhovni kasacioni sud, takođe su predložili povlačenje Radnog teksta iz javne rasprave i izradu novih predloga amandmana.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, kaže za Danas da „pored svih drugih zadataka iz nedavno objavljene Strategije EU za proširenje na Zapadni Balkan i obaveza u dijalogu o normalizaciji odnosa s Prištinom, ne bi trebalo skrajnuti pažnju javnosti u Srbiji ni sa otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, za šta je preduslov i vladavina prava“.

– Izuzetno je značajno da Srbija iskoristi povoljan trenutak u EU, imajući u vidu nedavno objavljenu Strategiju za proširenje i ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24. Stoga, od velike je važnosti da se srpski zvaničnici, pored rešavanja kosovskog pitanja, fokusiraju na uspostavljanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa, izmenu Ustava… Navedena pitanja su za građane Srbije mnogo bitnija od Poglavlja 35, i vladavina prava trebalo bi da bude u središtu pažnje i medija i državnih zvaničnika, zaključuje naš sagovornik.

Izvestan napredak, izazovi ostaju

Srbija je u pristupnim pregovorima sa EU dosad otvorila ukupno 12 poglavlja, od kojih su dva i privremeno zatvorena. „Gledajući u budućnost važno je setiti se da je za dalji napredak neophodan uslov progres u vladavini prava i u normalizaciji odnosa sa Kosovom. Ove godine smo videli izvestan napredak, ali, kako to inače biva u životu, izazovi ostaju. Srbija mora da obezbedi nezavisnost pravosuđa, slobodu izražavanja i medija, kao i prava nacionalnih manjina, te da nastavi borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i pranje novca“, poručio je u decembru 2017. evropski komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han.

Povezani članci

Brnabić: Izveštaj EK najbolji u poslednjih nekoliko godina

EWB

Lažna vest o završetku testiranja ruske vakcine

EWB

Ederer: Normalizacija odnosa sa Prištinom je ključna za dalje integracije

EWB