fbpx
European Western Balkans
Politika

Raste li uticaj Kine u Evropi?

Foto: Pixabay

BUDIMPEŠTA – Kineska strategija zavođenja i podele u Centralnoj Evropi dobija proveru stvarnosti, piše Briselski dnevnik Politiko (Politico), nakon što su kineski premijer Li Kećijang i mađarski premijer Viktor Orban u ponedeljak su otvorili šesti samit Kine i Centralne i Istočne Evrope u Budimpešti.

“Već godinama, Peking promoviše velike investicije i određeni diplomatski format – nazvan 16 + 1 – kako bi se utvrdio njegov uticaj na 16 zemalja centralne i istočne Evrope, od kojih neke pripadaju EU ili NATO-u, a neke ni jednom ni drugom bloku“, objašnjava Politiko, kako u praksi Kina nastoji da deluje na ovom području.

Ovi potezi zvanične Kine, upalili su alarme u Briselu, a naročito o aktivnostima Pekinga na Balkanu i sada se razmatraju granice ekonomskog i diplomatskog uticaja Pekinga u Evropi.

Kroz kineski program “Jedan pojas, jedan put” uložen je novac u infrastrukturu, logistiku i transportne mreže kako bi kineskim proizvodima omogućio lakši pristup evropskim tržištima, a kineski zvaničnici procenjuju da je država u Centralnu i Istočnu Evropu uložila preko 8 milijardi dolara, odnosno 6,7 milijardi evra, naglašava Politiko.

Efekti toga su vidljivi, jer je evidentno da trgovina raste.

“Prošle godine bilateralna trgovina između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope porasla je za 11 odsto u odnosu na 2011. godinu” , iznosi ovu značajnu činjenicu briselski dnvenik.

Ističe se ipak da članice nisu oduševljene ovim potezima Pekinga, što ipak ne važi za neke od njih.

“Za Mađarsku, koja je i domaćinu ovogodišnjeg samita i zemlju koja apsorbuje većinu kineskih investicija u centralnoj i istočnoj Evropi, Peking je potencijalni izvor ne samo kapitala nego i “političkog sredstva” koji bi mogao da bude značajan Orbanu, ukoliko odnos njegove vlade sa institucijama EU postane još napetiji”, piše Politiko.

Takve sumnje, makar na kratko, otklonio je Viktor Orban prilikom jednog obraćanja javnosti u Rumuniji, jula ove godine, objašnjavajući da Kina nema takav interes

“Kao zemlja koja sarađuje sa EU (misleći na Kinu), sasvim sigurno možemo reći da ima interes da Mađarska bude jaka u Evropskoj uniji”.

Kina ipak suočava sa značajnim izazovima jer pokušava da proširi svoje planove u region, ističe Politiko.

“Kineska ulaganja u članice Evropske unije 16 + 1 ostala su ograničena. Neke zemlje u poslednjih pet godina nisu primile nove velike kineske investitore”, rekao je Tamaš Matura, docent sa Univerziteta Korvinus u Budimpešti, za Politiko.

Zapadni Balkan kao sfera kineskog uticaja

Kina je imala više uspeha u zemljama Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, jer kako je objasnio “gde sredstva EU nisu dostupna i propisi EU nisu primjenjivi”, dodao je Tamaš Matura.

“Lideri Zapadnog Balkana toplo su pozdravili kineske ekonomske inicijative i rade na izgradnji prijateljskih veza sa Pekingom“ , ističe briselski dnevnik Politiko.

Srbija je najveći dobitnik kineskih investicija u regionu, a tamo je Kina kupila fabrike i obezbedila sredstva za puteve, mostove, energetske projekte i železnice, podseća na ovu činjenicu Politiko.

Koliko se na ove veze gleda kao snažne, govore i reči aktuelnog predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

“Nema problema u našim ekonomskim i političkim odnosima, uvek smo na istoj strani, a kada Kina ima nešto da kaže, uvek smo na strani Kine”, prenosi Politiko reči srpskog predsednika iz maja ove godine.

Objašnjava i da je vodeci projekat Kine u regionu je planirana beogradska brza veza izmedju Beograda i Budimpešte, a građevinski radovi na srpskom području ocekuju pocetak ove sedmice.

“Ova, moderna pruga bi trebala da omogući da se kineska roba koja prolazi kroz grčke luke brzo kreće iz Srbije u EU. Trenutno putovanje između srpske i mađarske prestonice železnicom traje osam sati, a planirana pruga bi omogućila putnicima i teretima da putuju do 200 kilometara na sat, smanjujući vreme putovanja na manje od tri sata” , ističe Politiko

Ipak, napredak na projektu je bio spor. Očekuje se da će izvozno-uvozna banka Kine obezbediti oko 85% sredstava za projekat od 2,4 milijarde evra, a sporazum između Kine i Mađarske o železnici izazvao je zabrinutost u okviru Evropske komisije ranije ove godine da planirani tender možda nije u skladu sa pravilima EU.

“EU pozdravlja investicije – bilo da su domaće ili strane – sve dok je kompatibilna s pravom EU”, rekla je Delegacija EU u Kini u izjavi u februaru u vezi sa železničkim projektom Beograd-Budimpešta, a podseća Politiko.

Potencijalno širenje uticaja na baltičke zemlje

Kineski interes na baltičke države “fokusira se na transport i logistiku”, a Letonija se nada da može ponuditi svoje luke i železničku mrežu kako bi pomogla kineskoj robi da dođe do skandinavskog tržište, rekla je  za Politiko Una Aleksandra Berzina-Čerenkova, koja je vodila program “Novi put svile” na letonskom Institut za međunarodne poslove.

Ipak, ona nsmatra da nema prostora za širenje takvog uticaja

“U trenutnoj situaciji i raspoloživosti sredstava EU teško je videti održivi projekat koji bi mogao da zahteva kineske zajmove” , rekla je Berzina-Čerenkova, dodajući da se ne može garantovati da će kineske kompanije dobiti tendere zbog pravila EU.

Uprkos preprekama, za neke lidere u regionu, Kina se i dalje vidi u nekim aspektima kao prijateljski pregovarački partner od Brisela, zaključuje Politiko.

Povezani članci

Brnabić u debati sa Konventom o EU: Ciljeve održivog razvoja prilagoditi prioritetima Srbije

EWB

Zvaničnici iz regiona o predlogu nove EU metodologije

EWB

Lamert i četiri predstavnika opozicije o stanju u Srbiji

EWB