fbpx
European Western Balkans
Društvo Izdvojeno

[BSF] Razgovor sa Van der Belenom i Vučićem otvorio drugi dan

Aleksander van der Belen, AleksandarVučić i Pavol Demeš; Foto: Flickr/BSF 2018

BEOGRAD – Drugi dan Beogradskog bezbednosnog foruma počeo je zvaničnim otvaranjem ovog događaja od strane Sonje Liht, predsednice Beogradskog fonda za političku izuzetnost, jednog od organizatora skupa. Usledila je diskusija o odnosima Zapadnog Balkana i Evropske unije, u kojoj su učestvovali predsednici Austrije i Srbije, Aleksander van der Belen i Aleksandar Vučić.

“Balkan ima potencijal, treba ga iskoristiti, poručila je Liht. “Nemojte reći da nemamo potencijal, imamo potencijal, samo još nismo našli način kako da ga upotrebimo i aktiviramo”, rekla je ona, dodajući da se treba otarasiti nekih paradigmi i razvijati dijalog kako bi se Evropi i svetu dokazalo da smo partneri, a ne region koji treba zaboraviti.

Govoreći o ovogodišnjoj temi Beogradskog bezbednosnog foruma “Zajedništvom do odgovora na novu normalnost”, Liht je rekla je reč o nornalnosti u smislu veće humanosti, pravednosti i odgovornosti.

“Tražimo zajednički odgovor na novu normalnost. Ne sviđa nam se što toliko ljudi živi u siromaštvu, što su nesigurni i ne znaju kako će izgledati budućnost njihove dece, a novi konflikti izbijaju svakog dana”, rekla je ona.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom uvodnom govoru, izjavio je da je u regionu Zapadnog Balkana potrebna jača uloga EU, da je potrebno da građanima bude ponuđeno nešto realistično i snažno za njihovu budućnost.

“Srbija će učiniti sve što je u njenoj moći da očuva i održi mir i stabilnost u regionu, da razvija dobre odnose sa svima u regionu. I Srbija će ostati čvrsto na putu ka EU”, rekao je Vučić.

On se osvrnuo na situaciju u regionu posle neuspešnog referenduma u Makedoniji i izbora u BiH.

“Usudiću se da kažem da moramo da imamo jaču ulogu EU inače EU neće biti taj tip sna i demokratije i slobode kakvom smo do sada težili”, rekao je on.

Prema njegovim, rečima ono što je u ponuđeno građanima u Makedoniji nije bilo dovoljno privlačno kao se to mislilo u EU.

Građanima na Balkanu treba nešto opipljivo, što će videti svojim očima i osetiti u svojim džepovima, naglasio je Vučić.

Aleksander van der Belen, najavljen od strane moderatora skupa Pavola Demeša kao predsednik ne samo Austrije, već i EU, zbog trenutnog predsedavanja njegove zemlje Unijom, izjavio je da je optimitičan posle godina zamora od proširenja EU, jer vidi novi entuzijazam, ali da političari na Zapadnom Balkanu hrabro gledaju u budućnost i shvataju da je nema bez vizije i dijaloga.

Na Zapadnom Balkanu, prema njegovim rečima, treba hrabrosti da se predlože mir i dijalog umesto zamrznutog konflikta, i predsednik Vučić je, kako je podvukao, pokazao tu hrabrost, a to je mogao da vidi i na Evropskom forumu u Albahu.

„Biti hrabar nije samo zadatak političara i predsednika, već građani treba da podržavaju viziju dijaloga”, podvukao je on.

Naglasio je da ne želi nikome na Zapadnom Balkanu da drži predavanja, jer zna za sve probleme koji postoje u EU.

„Zemlje Zapadnog Balkana doživele su velike privredne i političke promene. Mnogi izazovi i problemi, ratovi, ekonomske krize, značajne demografske promene. Sve zemlje regiona, a tako i Srbija, preduzele su reforme, neke jako teške za sprovođenje, a neke još teže od njih, a perspektiva za pridruživanje EU postojala je sve stvarnija“, ukazao je on.

Van der Belen je istakao da je zagovaranje nacionalističkih tendencija pogrešna politika, te da sve zemlje članice EU i kandidati za prijem treba da daju doprinos jačanju Unije.

„Ekonomska moć, koukurentnost, međunarodni uticaj na svetskoj političkoj sceni je moguća samo zajedno, iako EU još nema tu globalnu težinu. Unija, takva kakva jeste, je mnogo veća od svake zemlje članice pojedinačno. Nijedna zemlja ne može da bude uspešna bez dobrosusedskih odnosa“, kazao je on.

Van der Belen je upitao „zasto biti nacionalistički patuljak, kada možemo biti džinovi mira i blagostanja“.

Odgovarajući na pitanje o ulozi EU u reformi pravosuđa u Srbiji, Vučić je izjavio da su takve reforme nesumnjivo neophodne, da situacija mora biti značajno unapređena, ali da ne vidi da je u Evropi toliko bolje po tim pitanjima nego u Srbiji.

“Kad je reč o reformama koje su neophodne u Srbiji ali i drugim zemljama regiona, i sudstvu, ljudi su u pravu (kada iznose primedbe), ali zato radimo sa EU, OEBS, saljemo naše ustavne amandmane Vencijanskoj komisiji i dobili smo njihovo mišljene. Pitanje je nedelja kada će se to naći pred parlamentom. Ima još dosta toga da se uradi, siguran sam u to, priznajem da sitaucija da mora biti značjano unapređenje, ali da li je u Evropi mnogo bolje nego ovde? Kladio bih se na to”, rekao je Vučić.

Što se tiče uticaja SAD ne ragion, Vučić je naglasio da je nova administracija bila voljna da razgovara o različitim pogledima na pitanje Kosova, što je samo po sebi dobro. “Imali smo priliku da vodimo otvoren i iskren razgovor”, rekao je on.

Takođe je napomenuo da podrška članstvu u EU u Srbiji opada. Početkom veka, prema njemu, bila je 80%, a sada je 42-43%. “Ne treba da vas brine rezultat referenduma o pristupanju, ne njemu će se postići 55% podrške”, dodao je on, ali i naglasio da je podrška članstvu u EU, uključujući i njegovu, pre svega racionalna.

Upitan da li želi da bude zapamćen u istoriji kao čovek koji je razrešio odnose Srbije i Kosova, Vučić je odgovorio da to nije pitanje istorije, već budućnosti.

“Mi smo ispunili sve naše obaveze predviđene Briselskim sporazumom, a Priština nije jedinu koju je imala – uspostavljanje Zajednice srpskih opština”, rekao je Vučić. “Zato sam pokušao da nađem kompromisno rešenje, što znači da će obe strane morati da pretrpe gubitke”.

Dodao je da, za razliku od političara sa Kosova koji podižu očekivanja svojih građana, on ta očekivanja spušta, ali i da će uvek biti spreman za postizanje rešenja, bilo to za godinu dana, pet ili petnaest godina.

Predsednik Van der Belen podvukao je u svom izlaganju da je za rešavanje nekih sporova potrebno vreme, navodeći primer Južnog Tirola, čiji je status na zadovoljavajući način rešen tek posle sedam decenija.

“Kada se uzme u obzir činjenica da su se ratovi završili pre manje od 25 godina, što je u istorijskoj perpsektivi veoma malo, situacija na Balkanu nije loša. To ne znači, naravno, da nema mesta za poboljšanja”, zaključio je austrijski predsednik.

Povezani članci

EU otvara dva poglavlja u pregovorima sa Srbijom

EWB

Šta u Izveštaju Evropske komisije piše o stanju demokratije i vladavine prava u Srbiji?

EWB

Konferencija “Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini”

EWB