BEOGRAD – Odnosi EU i Rusije su lošiji nego što su bili ranije, ali ne treba potcenjivati Rusiju i njenu ekonomsku i energetsku prisutnost u Evropi, zaključak je panela “Odnosi EU i Rusije iz ugla država članica” koji je organizovao ISAC Fond.
Odnosi Rusije i Evrope značajno su pogoršani 2014. godine kada je Rusija izvršila aneksiju Krima i pružila podršku separatističkim grupama, podseća šef odeljenja Evropske službe za spoljne poslove Dirk Šubel i dodaje da se EU drži pet ključnih principa kada je reč o odnosu prema Rusiji.
“Prvi, poštovanje sporazuma iz Minska, što Rusija odbija da uradi. Drugi, pospešivanje saradnje sa ostalim državama istočnog partnerstva, odnosno sa Moladvijom, Gruzijom i Azerbejdžanom. Treći, jačanje kapaciteta EU da se odbrani od hibridnih pretnji na komunikacionom polju. Četvrti, EU nastoji da nastavi saradnju sa Rusijom po pitanju ključnih, strateških pitanja, kao što je sukob u Siriji. Na kraju, EU želi da razvije saradnju i jača prijateljske odnose između mladih u EU i Rusiji”, naglašava Šubel.
Da je saradnja između EU i Rusije neophodna i da se ti odnosi razvijaju na mnogo nivoa saglasan je i viši istraživač Egmont instituta iz Belgije Mark Franko.
“Sa jedne strane odnosi EU i Rusije su odnosi privlačenja jer postoji ogroman prostor za saradnju, pre svega na ekonomskom i bezbednosnom planu. Sa druge strane, u isto vreme, postoji neznanje i agresivan pristup”, upozorava Franko.
Dodaje i da, iako neke zemlje pokazuju izvesnu fleksibilnost po pitanju sankcija prema Rusiji, pre svega iz ekonomskih i energetskih razloga, EU uspeva da održi jedinstvo članica kada je u pitanju primena politike restriktivnih mera.
Međutim, član Upravnog odbora nemačkog saaveta za spoljne poslove Karsten Fogel smatra da ni taj ekonomski uticaj Rusije u državama EU nije toliko značajan.
“Nemačka je Rusiji treći ekonomski partner na listi, dok je Nemačkoj Rusija na ne tako zavidnom 16. mestu. Mi više trgujemo sa Poljskom, nego sa Rusijom”, naglašava Fogel i upozorava da mnogi u Srbiji ne shvataju promenjene geostrateške uslove i potcenjuju politiku Evropske unije i NATO.
Da ipak ne treba zanemariti ekonomsko prisustvo Rusije smatra programski direktor centra za proučavanje demokratije iz Bugrarske Ruslan Stefanov i podseća na ruski uticaj tokom devedestih godina prošlog veka.
“Važno je ne potcenjivati Rsuiju i prihvatiti je kao svetsku silu. Rusija je, zbog istorijskih prilika, više povezana sa ekonomijom EU nego bilo koja druga svetska sila”, kaže Stefanov.
Iako su Evropa i Rusija bliske zbog geografskih okolnosti, kada su u pitanju vrednosti one se značajno razlikuju smatra viša istaživačica Globalnog fokusa iz Rumunije Julija Sabina Joja.
“Dok Zapad neguje liberalni pristup, u Rusiji je dominatno patrijarhalno ponašanje”, kaže Joja.
Kao najbolji primer za to navodi referendum o istopolnim brakovima na kojem je većina građana odbila ovaj predlog.