fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Samit EU-Zapadni Balkan: “Sada imamo novi zamajac”

Samit EU-Zapadni Balkan 2024; Foto: Evropska unija

BRISEL – Lideri Evropske unije i Zapadnog Balkana održali su godišnji samit 18. decembra 2024. godine, usvojivši Briselsku deklaraciju kojom je ocenjeno da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikada i potvrđena perspektiva članstva u EU za region. Na konferenciji za novinare nakon sastanka naglašen je novi zamajac za proširenje.

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta rekao je da tajming samita „nije mogao biti bolji“.

„To je bio prvi sastanak kojim sam predsedavao kao predsednik Evropskog saveta. Ovo naglašava politički prioritet koji unapređenje saradnje sa Zapadnim Balkanom ima za mene i EU“, rekao je Košta.

On je ponovio svoju raniju poruku da je proširenje najbolja geostrateška investicija za mir, stabilnost i bezbednost. Ne postoji drugi region na svetu u koji je EU uložila više resursa  – finansijskih resursa, ljudskih resursa i stručnosti, dodao je Košta.

„Neki izazovi i dalje postoje. Bilateralne sporove i dileme u susedstvu treba rešiti. Moramo da ostanemo fokusirani na kredibilne i održive reforme. Večeras smo čuli frustracije iz regiona, ali verujem da možemo zajedno da ih prevaziđemo. Sada imamo novi zamajac“, rekao je predsednik Evropskog saveta.

On je dodao da je tokom ovog samita primetio „kolektivni osećaj odgovornosti i novu motivaciju da se radi više i brže“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u svom govoru rekla da će EU nastaviti da vredno radi na dva prioriteta sa našim zapadnobalkanskim partnerima: pristupanju EU i postepenoj integraciji u Jedinstveno tržište.

Anotnio Košta i Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije; Foto: Evropska unija

„Buduće države članice moraju se pripremiti za obaveze članstva. Ali u isto vreme, EU mora da se prilagodi kako bi primila veću porodicu. Zbog toga će Komisija na početku ovog mandata preispitati svoje glavne sektorske politike. Želimo da budemo sigurni da su prilagođeni proširenoj Uniji“, rekla je ona.

Govoreći o Planu rasta Zapadnog Balkana, Ursula fon der Lajen je rekla da Komisija priprema predfinansiranje u vrednosti od preko 300 miliona evra za početak reformi.

„Istovremeno, i to je važno, Plan rasta nudi partnerima sa Zapadnog Balkana postepen pristup našem Jedinstvenom tržištu. Dakle, to je investicija i otvaranje za reforme, to je jedinstven pristup. I radi. Dozvolite mi da vam dam nekoliko primera. Uzmite takozvane ‘zelene koridore’… Ovo će smanjiti vreme čekanja na granici do 80 odsto”, rekla je Fon der Lajen.

Ona je dodala da EU takođe uvodi Zapadni Balkan u zonu jedinstvenog plaćanja u evrima, pri čemu će joj se Albanija i Crna Gora pridružiti od sledeće godine, a priključivanje Severne Makedonije i Srbije će „uskoro uslediti“.

Briselska deklaracija: Strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad

Lideri su usvojili Briselsku deklaraciju koja sadrži i Aneks o rezultatima i prioritetima. Tokom konferencije za novinare, predsednik Evropskog saveta Antonio Košta rekao je da je Deklaracija drugačija od prethodnih samita – konciznija i razumljivija građanima.

U Deklaraciji je navedeno da, u kontekstu radikalne promene globalne geopolitičke situacije, agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i sukoba na Bliskom istoku, a na početku novog institucionalnog ciklusa EU „strateško partnerstvo između Evropske unije a zapadni Balkan je važniji nego ikad”.

„Još jednom potvrđujemo našu punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji“, navodi se u saopštenju.

Prema Deklaraciji, vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji, rodna ravnopravnost i snažna uloga civilnog društva ključni su za osiguranje funkcionalne demokratije.

„U tom smislu, dela će govoriti više od reči dok partneri preuzimaju odgovornost i sprovode neophodne reforme, posebno u oblasti osnova“, navodi se u Deklaraciji.

U Deklaraciji je takođe istaknuta potreba za jedinstvom u kontekstu rata u Ukrajini.

„Zajedništvo sa EU ostaje jasan znak strateške orijentacije naših zapadnobalkanskih partnera. EU će nastaviti da ulaže u multilateralizam i sarađuje sa partnerima kako bi podržala međunarodno pravo. U tom pogledu, pohvaljujemo one partnere sa Zapadnog Balkana koji su već u potpunosti usklađeni sa spoljnom politikom EU i pozivamo one koji to još nisu učinili da slede njihov primer“, navodi se u dokumentu.

Deklaracijom je podržan Plan rasta za Zapadni Balkan, koji ima potencijal da udvostruči privredni rast u regionu u narednoj deceniji, a takođe je pozdravljena činjenica da su sa prvim partnerima ove godine dogovorena bezbednosna i odbrambena partnerstva.

U dokumentu je takođe navedeno da izostanak normalizacije odnosa između Prištine i Beograda koči oba partnera.

„Sporazumi postignuti u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU moraju se primeniti, a posebno Sporazum o putu normalizacije i njegov aneks“, navodi se. U pitanju su sporazumi dogovoreni u Briselu i Ohridu prošle godine.

Okrugli sto na samitu EU-Zapadni Balkan 2024; Foto: Evropska unija

Aneks Deklaracije o rezultatima i prioritetima planiranim u narednom periodu i sastoji se od četiri dela. Među prioritetima u prvom delu, „Jačanje integracije sa Zapadnim Balkanom kroz Plan rasta“ su ratifikacija sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na visoke studije na Zapadnom Balkanu, puna implementacija zelenih koridora EU-Zapadni Balkan i nastavak rada na tome da region postane deo lanca vrednosti EU za kritične sirovine.

Drugi deo Aneksa, „Izgradnja čvrste ekonomske osnove za budućnost i zajedničko suočavanje sa negativnim uticajem ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine“, uključuje posvećenost sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana (EIP) i Zelene i digitalne agende za Zapadni Balkan.

Treći deo Aneksa, „Ubrzavanje i dalje produbljivanje političkog angažmana EU na Zapadnom Balkanu, uključujući zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku“, fokusira se na saradnju u oblasti bezbednosti i odbrane, izgradnju otpornosti i fokusiranje na socijalnu dimenziju integracije u EU.

Konačno, četvrti deo Aneksa, „Neregularne migracije, borba protiv terorizma, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, i pravda“ uključuje poziv EU da se uskladi sa Paktom o migracijama i azilu i viznom politikom EU i poziv da se uspostavi rad aranžmane i nastavak saradnje sa Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO).

Povezani članci

Žiofre o presudi za ubistvo Ćuruvije: Nijedan zločin ne sme da ostane nekažnjen

EWB

Treći regionalni forum mladih – Novi Sad evropska prestonica mladih 2019.

EWB

Ildem: Međusobno poverenje je preduslov za partnerske odnose

Nikola Burazer