BEOGRAD – Kada je Poglavlje 31 u pitanju, u prethodne tri godine Srbija nije mnogo odmakla jer od 2014. godine čeka Izveštaj Evropske komisije o skiningu za to poglavlje, kaže ministar spoljnih poslova Srbije i vršilac dužnosti premijera Ivica Dačić na konferenciji „Evropa u više brzina: produbljivanje bezbednosne i odbrambene politike“ koju organizuje ISAC fond.
“Nažalost, napredak Srbije se tumači samo kroz jedan segment, a to je pridruživanje sankcijama protiv Rusije. To je jedan od razloga što zemlje EU ne mogu da postignu saglasnost oko izveštaja o skriningu”, tvrdi Dačić.
Dodaje i da se od Srbije očekuje postepeno usaglašavanje sa spoljnom poltiikom EU do trenutka ulaska u članstvo.
“Srbija nije u mogućnosti da se pridruži restriktivnim merama protiv Rusije i Kine jer je naš teritorijalni integritet ugrožen, a te države nam pružaju podršku u Savetu bezbednosti”, objašnjava Dačić.
Naglašava i da Srbija geografski, vrednosno i istorijski pripada Evropi.
“Srbija razmenjuje tajne podatke sa EU, učestvuje u multinacionalnim operacijama EU, osmi je partner u mirovnim misijama i prvi u regionu Zapadnog Balkana”, navodi Dačić.
Da Srbija pripada Evropi saglasna je i direktorka za zapadnu Evropu, Zapadni Balkan i Tursku Evropske spoljnopolitičke službe Angelina Ajhorst.
“Zemlje Zapadnog Balkana nisu susedi već su deo Evrope. Federika Mogerini je to više puta naglasila i smatram da bi svaki činovnik EU trebalo to da ponovi”, poručuje Ajhorst.
Dodaje i da bi još više trebalo potencirati regionalnu saradnju među zemljama, i to ne samo na političkom niovu, već i na nivou građana, mladih, studenta.
“Berlinski proces je od neverovatnog značaja, ali imam utisak da građani efekte tog procesa ne osećaju dovoljno u svakodnevnom životu”, kaže Ajhorst i dodaje da je potrebna promena stava građana i medija o EU.
Evropsku perspektivu ovog regiona ponavlja i državni sektertar Ministarstva spoljnih poslova Nemačke Markus Ederer, ali naglašava da je, nakon Bregzita i samita EU i NATO-a, u ovom trenutku prioritet za EU bezbednost njenih građana.
“Evropa mora preuzeti veću odgovornost za svoju odbranu. Dve trećine Evropljana veruje da je potrebna zajednička bezbednosna i odbrambena politika, jer je to jedni način da se održi stabilnost i zajedništvo”, smatra Ederer.
Dodaje i da će predsednik Evropske komisije Junker sutra predstaviti dokument o budućoj bezbednost i odbrani EU.