fbpx
European Western Balkans
Politika

Srbija „uknjižila“ prve poene među evroskepticima

Zastave Evropske unije; Foto: Evropska unija

BEOGRAD – Srbija ima snažnu podršku među evropskeptičnim partijama poručili su Slobodan Zečević, iz Instituta za evropske studije, i Sena Marić, istraživačica u Centru za evropske politike, za emisiju Pravi ugao.

Srbija je prve čestitke za ubedljivu pobedu na izborima za Evropski parlament u Mađarskoj, uputila Viktoru Orbanu, predsedniku Fidesa. Pobednik na izborima u Italiji, Mateo Salvini, ispred Severne lige, je na konferenciji održanoj nakon proglašenja rezultata dao svoju podršku Srbiji, u njenom procesu pristupanja EU, što govori da Srbija trenutno uživa naklonost dva evropskeptična krila.

Ko je pobednik izbora za Evropski parlament 2019?

Građani EU su svoju podršku na ovim izborima dali proevropskim partijama, među kojima su najveći broj mesta u Parlamentu zauzeli Narodnjaci i Socijaldemokrate, dok su dobar rezultat ostvarili i Savez liberala i demokrata (ALDE) i Zeleni.

„Najveće pozitivno iznenađenje bili su Zeleni, koji su pokazali da imaju potencijal da naprave jedan sveobuhvatan program, koji ne uključuje samo ekološke teme, već predstavlja dobru alterantivu i dopunu proevropskim mejnstrim partijama“, poručila je Sena Marić, ističući da je i ALDE ostvario mnogo bolji od očekivanog rezultata, nakon priključivanja partije Emanuela Makrona ovoj grupaciji.

Velika izlaznost na nivou EU, najmanja u regionu

Izlaznost koja je prešla 50% na nivou EU, pokazala je da su građani veoma zainteresovani za opstanak Evropske unije.

„Bregzit i ugroženost evropske integracije izazvali su ovakav talas izlaznosti“, rekao je Slobodan Zečević, dodajući da je veća izlaznost motivisana i protestnim glasanjem glasača evropskeptičnih partija.

U zemljama regiona i dalje dominiraju nacionalne teme u odnosu na evropske.

„Građanima evropske teme nisu bliske, što je paradoksano jer su zemlje Centralne i Istočne Evrope dosta profitirale od članstva“, rekla je Marićeva, naglašavajući da za sve unutrašnje probleme političari iz ovih zemalja optužuju Brisel, što mobiliše građane da ne daju podršku Evropskoj uniji.

Sa izuzetkom Bugarske, izlaznost u regionu je bila bolja nego na izborima 2014, ali ona je još uvek na niskom nivou i kreće se između 30% i 45%.

Formiranje koalicije

Od 751 poslanika, 505 pripada proevropskim partijama, što je dovoljno za formiranje većine u Evropskom parlamentu.

„Ono što je drugačije jeste broj partija koje će formirati koaliciju, jer su ranije bile dovoljne dve, sada su Narodnjacima i Socijaldemokratama potrebni Liberali ili Zeleni“, kazala je istraživačica Centra za evropske politike, ističući da ovakva struktura koalicije otvara vrata za nešto složeniji proces donošenja odluka u novom sazivu.

Politika proširenja u senci evropskih izbora

„Politika proširenja apsolutno nije bila tema voećih kandidata, dok je na nacionalnom nivou ta reč zabranjena, čak se i zloupotrebljava“, rekla je Sena Marić, komentarišući stavove evropskih političara o politici proširenja. Ona je istakla da je politika najvećih aktera Evropske unije da se proces proširenja odvija ispod radara, van pažnje javnosti jer, posebno u kampanji, proširenje nije omiljena tema.

„Proširenje kao tema je nepopulano među građanima, ali države članice traže modalitete da se proširenje odvija, ali iza zatvorenih vrata“, zaključilla je Marićeva.

Slobodan Zečević je istakao da, iako nije bilo priče o proširenju u samoj kampanji, negativan stav prema proširenju nije u interesu same Evropske unije.

„Kada pogledate evropske granice, one nisu zaokružene bez zemalja Zapadnog Balkana“, naglašavajući da građanima EU političari nedovoljno objašnjavaju prednosti politike proširenja, ističući samo negativne aspekte istog.

Koga je ojačala politike uslovljavanja Evropske unije

Govoreći o efektima politike uslovljavanja, Sena Marić je istakla da iako je politika uslovljavanja dovela do pozitivnih rezultata, ona je izazvala i određene sekundarne efekte.

„Politika uslovljavanja je zbog potrebe da se veliki broj zakona donese po ubrzanom postupku u velikoj meri skrajnula demokratski proces odlučivanja“, rekla je Marićeva, zaključujući da je to učinilo da proces pristupanja bude usmeren na izvršnu vlast, umesto da ojačava strukture „odozdo“, uz rasprave sa civilnim društvom i građanima.

Gosti Pravog ugla komentarisali su i izveštaj Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana, koji bi trebalo da bude objavljen 29. maja, naglašavajući da očekuju kritičan stav Komisije, jer administracije ovih zemalja nisu motivisane da sprovode reforme dovoljnom brzinom.

Povezani članci

Mogerini: EU neće postati globalna sila dok ne integriše Zapadni Balkan

Tanjug

Indeks demokratije “Ekonomista”: Srbija i dalje u kategoriji nepotpunih demokratija

EWB

Fabrici: Srbija je važna za EU, još imamo mnogo posla

EWB