BEOGRAD – U organizaciji Tanjuga i albanske novinske agencije ATA danas je u Beogradu održana međunarodna konferencija “Srbi i Albanci – kojim putem dalje”, tokom koje su o odnosima dva naroda, istorijskim, političkim i međunarodnim okolnostima koji generišu te odnose danas, kao i u kom pravcu bi oni mogli da se razvijaju u budućnosti razgovarali srpski, albanski i međunarodni poznavaoci ovih odnosa.
Skup je otvorio ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, istakavši kosovski problem kao najteži u odnosima Srba i Albanaca. „Za razliku od nekih naših zapadnih partnera, ne gledamo na pitanje Kosova i Metohije kao na rešenu stvar, već da se samo kroz dijalog može doći do rešenja. Prioritet delovanja Srbije predstavlja opstanak i poštovanje prava srpske zajednice, njen ekonomski razvoj, očuvanje kulturne baštine i imovine Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji”, rekao je on.
“Učešće Srbije u razgovorima nije nimalo lako, puno je otpora i nepredvidivih prepreka. Međutim, poenta i nije u pronalaženju brzih i lakih rešenja, u stihijskom prepuštanju ili prihvatanju minimalizma”, dodao je on.
Bodo Veber, iz berlinskog Saveta za politiku demokratizacije, izneo je drugačiji stav. “Kosovo je otišlo od Srbije i u dijalogu neće biti rešavanja putem kompromisa”, uveren je on, dodajući da je Srbija u ranijim pregovorima propustila šansu da se dođe do kompromisnog rešenja, koje je bilo moguće 2011. ili 2013.
Kritikovao je što je srpska politika tri decenije instrumentalizovala pitanje Kosova, te dodao da je obmanjivanje javnosti da Srbija može da vrati proces na put ka kompromisu.
“Srbija priznavanjem realnosti ne može dobiti Kosovo, ali može dobiti to da ne bude i dalje nedovršena država”, smatra Veber.

Skupu je prisustvovao i predsednik Odbora Evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje EU i Srbije Eduard Kukan. On je naglasio da ne postoji nikakav pritisak od strane EU na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova, ali je dodao da Evropski parlament svake godine u rezoluciji o Kosovu poziva preostale članice koje to još nisu da priznaju Kosovo.
Saradnja Srbije i Albanije ključna za region
“U dugim hodnicima institucija u Briselu, mi odnose Srbije i Albanije percipiramo u regionalnom kontekstu. Niko ne sumnja da su Srbija i Albanija važni igrači u regionu. Mi ih posmatramo kao deo procesa integracije i procesa proširenja EU. Znamo da je neophodno da se ovaj proces nastavi”, objasnio Kukan.
Kukan je takođe izjavio da očekuje da društva i narodi u obe zemlje budu mnogo aktivnije u međusobnim odnosima i saradnji.
Prema njegovim rečima, ako su lideri angažovani i hrabri, oni time šalju jasnu poruku narodu da mogu da se angažuju i pozitivno utiču na odnose zemalja.
Potrebu zajedničke saradnje u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji istakao je i direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
“Ukoliko se Srbija i Albanija slože, Zapadni Balkan je stabilan. Ako zajednički delujemo bićemo igrači u evropskoj ligi, ako ne bićemo periferija”, rekao je on.
Momčilo Pavlović sa Instituta za savremenu istoriju rekao je da su srpski i albanski narod osuđeni na sporazum i suživot.
“Ma koliko se razdvajali oni će se sresti u EU pre ili kasnije”, uveren je Pavlović, kojia smatra da ne postoji nikakvo konačno rešenje, ali da treba tragati za održivom solucijom i zdravim kompromisom, kojim bi svi bili pođednako zadovoljni i nezadovoljni.
Asistent Fakulteta političkih nauka Stefan Surlić primetio je da je akademska saradnja jeste nužna između Srba i Albanaca ali je, primećuje, uslovljena trenutnim političkim odnosima i ekscesima na terenu.
Smatra da je potrebna institucionalizovana organizovanost, jer individualna saradnja ne dovodi do željenog efekta, odnosno dolazi do pojedinaca, ali ne i do većinskog mišljenja.
“Bez rešavanja pitanja KiM ne može doći do relaksacije odnosa između Srba i Albanaca i to je činjenca”, rekao je Surlić i ukazuje da infrastrukturni projekti dovode do boljeg života građana, a da su oni neretko predstavljeni drugačije.
Za odnose Srba i Albanaca ključno da se upoznaju
Istoričari Predrag Marković i Rigels Halili složili su se da je za odnose Srba i Albanaca ključno da se dve strane bolje upoznaju, da prevaziđu brojne stereotipe, s tim što Marković ističe da Evropska unija treba da nam pruži evropsku perspektivu da bi se traume ostavile sa strane.
Halili je rekao da se slaže sa stavom da je Kosovo srž problema, ali takođe ističe i da se Kosovo često koristi u interne svrhe i interese.
Kako kaže, obe strane imaju dve zajedničke tačke – viktimizaciju i demonizaciju onog drugog.
“Ali stvari su mnogo kompleksnije. Mi mislimo da se poznajemo ali se u stvari ne poznajemo. Moramo da budemo otvoreni, da na drugog gledamo očima bez sopstvenih filtera”, rekao je on.
Dušan Janjić je takođe istakao ovaj problem. “Kod dve zemlje reč je o različitim etnicitetima. Imamo muku sa malim razlikama, dok se one veće poput jezika lakše prevazilaze. Ne znamo dovoljno jedni od drugima, a trebalo bi da znamo više,” rekao je on.

Ardian Hačkaj sa tiranskog Instituta za saradnju i razvoj naglasio je da postoji mnogo primera dobre saradnje srpskog i albanskog naroda, te da po strani treba staviti probleme i govoriti o saradnji.
“Ako se budemo skoncentrisali samo na probleme naćićemo se za par godina kao starci koji će svoju decu gledati kako žive u inostranstvu. Treba da se borimo za mlade”, naglasio je.