fbpx
European Western Balkans
Uncategorized

Šta Srbiji donosi članstvo u EU i koliko je do sada dobila na evropskom putu?

Zastave Srbije, EU i država članica; Foto: Evropska unija

Vlade Francuske i Nemačke nedavno su izašle sa planom reforma Evropske unije koje podrazumevaju i reforme proširenja. Ovim dokumentom definišu se najbolji načini za reformisanje Evropske unije kako bi se pripremila za buduće članice i proširenje, a sam predlog izazvao je široku debatu među državama članicama, ekspertima i javnosti, a sve ukazuje da će naredna Evropska komisija biti ta koja će pitanje proširenja staviti na vrh svoje agende, piše Nova.rs

Da li je Srbija spremna da iskoristi ovu priliku? Da li je za Srbiju dobro da postane punopravna članica Evropske unije ili ne?

Na ovo pitanje godinama se vodi debata, mada istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je većina građana za to da naša zemlja postane deo evropske porodice naroda. Ako na to dodamo i podatak da naveći broj državljana Srbije u potrazi za boljim životom, kad se odluči da napusti zemlju, bira kao krajnju destinaciju zemlje EU, dolazi se do zaključka da je ova zajednica ono čemu Srbi streme. Zašto je to tako?

Kako piše Nova.rs, iz poslednjeg izveštaja o Srbiji na putu ka EU, koji je Evropska komisija objavila 8. novembra, navedeno je da su uloženi oderđeni napori, ali da Srbija mora i može mnogo bolje. Tu dolazimo do pitanja zašto je članstvo EU vredno truda i napora?

Pristupanje Srbije EU je prilika da zemlja učvrsti i dokaže svoju svoju posvećenost demokratiji, podstakne ekonomski rast i doprinese stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona Balkana, a zauzvrat EU dobija jačeg i integrisanijeg partnera.

Tu je i još jedan, nezanemarljiv faktor – novčana sredstva iz fondova EU.

Koliko možemo da dobijemo?

Jedan od glavnih razloga i motiva za ulazak Srbije u EU leži u ekonomskoj koristi. Države EU su najveći investitori u našu zemlju, a pored investicija, Srbija je i deo brojnih programa podrške i finansijske pomoći koje je Brisel namenio državama kandidatima.

Ako govorimo o brojkama, vredi napomenuti da je pre dve godine, krajem 2021, Evropska unija je donela prvu odluku o pretpristupnoj pomoći za period 2021-2027. (IPA III) u iznosu od 122,14 miliona evra koji su namenjeni za podršku u povezivanju i energetskoj efikasnosti, jačanju razvoja privatnog sektora, trgovine, istraživanja i inovacija , kao i unapređenje zdravstvenog sistema.

Druga odluka o finansiranju usvojena je 2022. godine i tada je odlučeno da se izdvoji dodatnih 162 miliona evra za podršku osnovnim pravima, reformi pravosuđa, reformi javne uprave, zelenoj agendi, socijalnoj koheziji, razvoju i ekonomskom rastu.

Reagujući na energetsku krizu, Evropska komisija je usvojila i “Program podrške budžetu Srbije” u iznosu od 165 miliona evra s ciljem da se ublaže posledice povećanja cene energenata za mala i srednja preduzeća, ugroženim domaćinstvima, ali i kako bi se ubrzala diversifikacija. Uz sve to, Srbija je deo programa ruralnog razvoja u okviru kog je izdvojeno 288 evra za implementaciju ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelenu agendu. Kao država kandidat, naša zemlja je uključena i u programe prekogranične saradnje, programe transnacionalne saradnje i brojne druge programe Unije, a svi oni podrazumevaju dodatno finansiranje od koje koristi mogu imati građani naše zemlje.

Otvara se tržište, Srbija postaje ravnopravna

Kako piše Nova.rs, članstvo u EU otvorilo bi Srbiji pristup jednom od najvećih jedinstvenih tržišta na svetu čiji bi postala sastavni deo, pružajući time srpskim preduzećima ogromnu bazu potrošača i nove mogućnosti za rast. Integracija u ekonomski okvir EU bi omogućila i veći priliv direktnih stranih investicija, tehnološku transformaciju i inovacije, a to bi značajno doprinelo modernizaciji srpske privrede. Štaviše, članstvo u EU bi olakšalo usklađivanje propisa i standarda Srbije sa propisima i standardima EU što građanima donosi bolji kvalitet proizvoda i usluga, smanjenje trgovinskih barijera i povećanje konkurentnosti srpske industrije na globalnoj sceni.

Članstvo u EU istovremeno garantuje i neuporedivo veću finansijsku pomoć i veće grantove, uključujući pristup fondovima dizajniranim da smanjenje ekonomske razlike među državama članicama, na koja Srbija u ovom trenutku nema pravo.