fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Šta su prioriteti rumunskog predsedavanja Savetom EU i gde je među njima Srbija?

Predsednik EK Žan Klod Junker i predsednik Rumunije Klaus Johanis; foto: Flickr/RO2019EU

S obzirom na sve spoljašnje i unutrašnje izazove sa kojima se kontinent suočava, prvo predsedavanje Rumunije Savetom Evropske unije verovatno će biti izazovnije nego za mnoge druge zemlje koje su imale priliku da ovo iskustvo steknu u neka mirnija vremena. Da ipak ne ulazi u 2019. godinu bez putokaza, Rumunija je potvrdila prethodne nedelje, predstavljanjem prioriteta svog predsedavanja, među kojima je i podrška politici proširenja.

Prioriteti rumunskog predsedavanja naslanjaju se na zajedničke prioritete koje je ova zemlja formulisala sa Finskom i Hrvatskom, dve naredne članice koje će predsedavati Savetom, zaključno sa junom 2020. Ovaj osamnaestomesečni period obeležiće izuzetno bitni procesi: izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU i preciziranje budućih odnosa, održavanje izbora za Evropski parlament i formiranje nove Evropske komisije, kao i pregovori o sedmogodišnjem budžetu za period 2021-2027. Takođe, 9. maja 2019. očekuje se Samit o budućnosti Evrope u rumunskom gradu Sibinju.

Osvrćući se na navedene procese, Rumunija, Finska i Hrvatska, u programu poslatom Komitetu stalnih predstavnika  u Savetu EU, kao glavne zadatke izdvajaju uklanjanje preostalih barijera na zajedničkom tržištu, obezbeđivanje fer i efektivnog oporezivanja, produbljivanje ekonomske i monetarne unije, investiranje u obrazovanje mladih, prelazak na čiste izvore energije, kao i razvoj integrisane strategije upravljanja granicama.

I politika proširenja našla je mesto u zajedničkom programu tri zemlje: „Tri predsedništva potvrđuju potrebu, u skladu sa obnovljenim konsenzusom o proširenju, za fer i rigoroznim uslovima i principom individualnih zasluga, zajedno sa svim kapacitetima EU, kako bi se integrisali novi članovi“. Navodi se i podrška nameri Hrvatske da tokom svog predsedavanja održi samit EU-Zapadni Balkan, po uzoru na onaj u Sofiji u maju prošle godine.

Sami prioriteti rumunskog predsedavanja, koje je 15. januara predstavila premijerka Viorika Dančila, a dan kasnije u Beogradu i ambasadorka Rumunije u Srbiji Oana Kristina Popa, podeljeni su na četiri stuba: Evropa konvergencije, bezbednija Evropa, Evropa kao snažni globalni akter i Evropa zajedničkih vrednosti.

Proširenje, koje se povezuje sa obezbeđivanjem unutrašnje i spoljne bezbednosti, jedna je od stavki trećeg stuba. „Tokom rumunskog predsedavanja, agenda koja je usvojena na Samitu Zapadni Balkan-EU u Sofiji 17. maja 2018. nastaviće da se sprovodi, a cilj će biti usvajanje zajedničkih zaključaka Saveta o proširenju nakon objavljivanja Komunikacije Evropske komisije o paketu proširenja, u skladu sa odlukama donetim na sastanku Saveta za opšte poslove 26. juna 2018“, stoji u detaljnom programu.

Takođe se napominje da će Rumunija nastaviti da prati principe, kriterijume i instrumente politike proširenja, obavezama preuzetim preko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i odluka Saveta EU, uključujući inicijative Evropske komisije u Strategiji proširenja iz februara 2018. godine.

Ostali delovi trećeg stuba uključuju jačanje odbrambenih i bezbednosnih kapaciteta EU, sa posebnim naglaskom na partnerstvo Unije i NATO-a. Takođe se navodi podrška daljem razvoju Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike i njenih mehanizama i promovisanje trgovinskih interesa EU putem konsolidacije multilateralizma i modernizacije multilateralnog trgovinskog sistema.

U okviru prvog i drugog stuba, odnosno konvergencije i pojačane bezbednosti, neke od inicijativa su i preduzimanje daljih koraka povodom pregovora o sedmogodišnjem budžetu, jačanje evropskog stuba socijalnih prava i promovisanje istraživanja, digitalizacije i povezivanja. Istaknuti su i borba protiv terorizma, omogućavanje rada Kancelarije evropskog javnog tužioca i vođenje dijaloga između država članica oko dugoročnih rešenja za probleme migracija.

Konačno, četvrti stub – Evropa zajedničke vrednosti – tiče se tema oko kojih poslednjih godina postoji povećan fokus kako u EU, tako i šire: borba protiv ksenofobije, populizma i netolerancije i rešavanje problema lažnih vesti. Pored toga, naglasak se stavlja na otklanjanje nejednakog tretmana muškaraca i žena i prevazilaženje jazova u razvijenosti.

Povezani članci

Bender: Kosovo nema perspektivu za članstvo u EU

EWB

[BSC] Žiofre: Politika proširenja strateško ulaganje u bezbednost

EWB

EU i SAD objavile zajedničku izjavu o Zapadnom Balkanu

EWB