fbpx
European Western Balkans
Analize Izdvojeno

Šta treba da sadrži paket ekonomskih mera Vlade za pomoć privredi?

Ana Brnabić i Siniša Mali; Foto: Tanjug

Sa vanrednim stanjem koje je uvedeno u Republici Srbiji zbog pandemije koronavirusa (COVID-19) i srpska privreda se našla u vanrednim okolnostima i izazovom kakav nije viđen od svetske ekonomske krize 2008. godine. Neophodne mere za suzbijanje širenja virusa, kao što su ograničenje kretanja građana, zatvaranje velikog broja privrednih subjekata u uslužnim i proizvodnim delatnostima, uzrokovali su pad tražnje i prekide u lancu snabdevanja sirovinama, povećane logističke troškove, problem izmirivanja zarada i drugih tekućih obaveza, što preti da ugrozi funkcionisanje privrede Srbije.

Ovaj problem vidljiv je i u Evropskoj uniji, gde je Evropska komisija već usvojila Privremeni okvir za mere državne pomoći u ekonomiji zbog pandemije COVID-19, koji je aktiviran na osnovu člana 107 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. Ova mera aktivirana je zbog „ozbiljnog poremećaja u privredi države članice“, a omogućava znatno veći nivo fleksibilnosti dodele državne pomoći preduzećima.

U Srbiji ekonomiste i privrednike zabrinjava problem likvidnosti u mikro, malim i srednjim preduzećima. Ova grupa privrednih subjekata je u 2017. godini generisala 33,6% bruto društvenog proizvoda i zapošljavala 873.000 radnika, prema izveštaju Ministarstva privrede iz 2018. godine, pa njihovi problemi znače i probleme za privredu i veliki broj građana.

Naime, ovim privrednim subjektima mogu nestati sredstva da, u periodu kada su im prihodi drastično smanjeni ili ih uopšte nema, isplaćuju zarade uključujući i poreze i doprinose za postojeći broj radnika.

Vlada Srbije je apelovala na privrednike da pokažu solidarnost, ali za sada nije poznato kako će izgledati mere koje bi trebalo da pomognu privredi, osim najave od 25. marta da će država izaći sa predlogom mera pomoći privatnom sektoru u roku do 10 dana.

Centar za evropske politike (CEP) i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) već su izneli svoje preporuke koje bi Vlada Srbije trebalo da usvoji kako bi se podržala privreda i sprečio porast nezaposlenosti.

Nedostaju mere koje se odnose na ukidanje ili smanjenje poreskih obaveza

Marko Obradović, saradnik Centra za evropske politike (CEP) i  koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlje 4 (Sloboda kretanja kapitala) i poglavlje 9 (Finansijske usluge) podseća da je Vlada Srbije do sada donela nekoliko mera.

“Doneta je odluka o isplati pomoći penzionerima u iznosu od 4000 dinara, kao i ulaganje dodatnih 24 milijarde dinara (200 miliona evra) u kapitalne infrastrukturne projekte”, dodao je Obradović.

Takođe je doneta i uredba kojom se propisuje da se prema obveznicima koji već imaju potpisan Sporazum o odlaganju poreskog duga sa Poreskom upravom neće preduzimati mere propisane Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, počev od rate koja je dospevala u martu mesecu 2020. godine.

„Što se tiče Narodne banke Srbije, ona se usmerila ka povećanju likvidnosti, u tom smislu je smanjila  referentnu kamatnu stopu na 1,75% i suzila je koridor svojih osnovnih kamatnih stopa za 0,25 procentnih poena u odnosu na svoju referentnu kamatnu stopu, kao i na pomoć dužnicima gde je proglašen zastoj u otplati kredita (moratorijum) do 90  dana za fizička lica, poljoprivrednike, preduzetnike i privredne subjekte koji to zatraže“, rekao je Obradović.

Ivan Radak, šef jedinice za odnose sa javnošću Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), objašnjava da su dosadašnje mere Vlade bile usmerene na ublažavanje trenutne ekonomske situacije i sprečavanje cvetanja sive ekonomije, kao i neopravdani rast cena osnovnih životnih namirnica i zaštitnih maski.

„Pored toga što Poreska uprava neće raskidati reprogram dugova, niti pokretati prinudnu naplatu, a neće ni obračunavati zateznu kamatu na kašnjenje u izmirenju obaveza, obezbeđena je zaštita građana, tako što je propisano ograničenje rasta maloprodajnih cena, kao i maksimalna cena zaštitnih maski od 120 dinara po komadu“, istakao je Radak i dodao da je usvojena i mera koja omogućava da se za vreme vanrednog stanja preusmeravaju sredstva za druge namene u budžetsku rezervu i da se koriste za borbu protiv COVID-19.

Radak navodi da u NALED-u kao najveći problem privrede u ovim okolnostima vide plaćanje poreza i doprinosa za zaposlene, zatim akontativne uplate poreza na dobit, uplate PDV-a po fakturi, a ne po naplati, zatim porez na imovinu.

“Tako da nam i dalje nedostaje mera koja bi se odnosila na smanjenje ili ukidanje nekih od tih poreskih obaveza, uvođenje grejs perioda u plaćanja ili izmenu rokova ili reprograma u otplati“, zaključuje Radak.

Podrška privredi neophodna da bi se sprečilo otpuštanje radnika

Obradović je u svom autorskom tekstu izneo 10 ekonomskih mera koje treba realizovati ne bi li se izbegao “sunovrat” i smatra da je apsolutni prioritet pružanje pomoći privredi kako bi se sprečilo da se teret dramatično smanjenih prihoda ne prenese na tržište rada, kroz otpuštanje radnika.

„Potrebna podrška po svakom zaposlenom za preduzeća, podrška za paušalce, mikro i mala preduzeća. Najlošiji scenario je pritisak na preduzeća da ne otpuštaju, a da država kasni sa podršku, odlaže je ili je pruža u nedovoljnoj meri“, zaključio Obradović.

Što se tiče Narodne banke Srbije, on je istakao da je od velike važnosti da se maksimalno angažuje svim raspoloživim sredstvima na očuvanje likvidnosti bankarskog sektora.

“Ovaj sektor specifičan što se njegova otpornost na šokove meri po otpornosti najslabije banke, zbog efekta panike kome je u ovakvim okolnostima, posebno podložan”, zaključio je Obradović.

Od 10 mera za podršku privredi i očuvanje radnih mesta tokom i posle pandemije koronavirusa, koje je objavio NALED, Radak ističe kao najhitniju odlaganje plaćanja poreskih obaveza ili njihovo smanjenje u određenom procentu, posebno za mali biznis i najugroženije sektore.

„S obzirom na to da je izvesno da će najveći broj kompanija zabeležiti značajan pad dobiti ili gubitak, trebalo bi hitno usvojiti meru kojom se odlaže smanjenje akontativnih uplata poreza na dobit do kraja juna, a nakon toga i smanjenje poreskih obaveza u skladu sa novim, procenjenim, poreskim rezultatom“, navodi Radak.

Među merama NALED-a našao se i predlog da se privrednicima obezbede jeftini ili beskamatni krediti za likvidnost, kao i da se najosetljivijim sektorima pomogne u vidu jednokratne finansijske pomoći.

„To je u potpunosti na liniji sa onim što je stizalo na adresu NALED-a od privrede prethodnih dana, privrednici navode da su im ove mere neophodne da ne bi otpuštali zaposlene i da bi im opstao biznis tokom vanrednog stanja“, zaključio je Radak i dodao da je jedna od važnijih predloženih mera koju zagovaraju i uspostavljanje fonda za finansijsku podršku lokalnim samoupravama čije su stanovništvo i privreda najviše pogođeni posledicama pandemije.

U međuvremenu, Vlada je donela uredbu kojom se uklanja limit za ulaganje deviznih sredstava Agencije za osiguranje depozita u devizne hartije od vrednosti Republike Srbije, a prema poslednjim informacijama, u nedelju 29. marta bi trebalo da bude poznato u kojoj meri će paket ekonomskih mera Vlade Srbije reflektovati preporuke organizacija civilnog društva.


Projekat „Pripremi se za učešće“ sprovode CEP, NALED i portal European Western Balkans, uz podršku Evropske komisije, sa fokusom na proučavanje ekonomskih pitanja u procesu pristupanja Srbije EU i aktivno uključivanje organizacija civilnog društva u pregovore o pristupanju u odabranim ekonomskim poglavljima.

Povezani članci

[EWB intervju] Kirčeva: Regionalna saradnja važna za proces evropskih integracija

Nikola S. Ristić

Sedma sednica POSP-a u sredu i četvrtak u Beogradu

Katarina Anđelković

Čije je naše Kosovo*?

Gordana Čomić