Većina partija koje se takmiče na izborima za Evropski parlament (od 6. do 9. juna) načelno se u svojim programima zalažu za proširenje Unije, mada ne pominju konkretne datume. Snažno se ističe da kandidati moraju da sprovedu reforme i ispune neophodne kriterijume pre nego što do proširenja dođe. Partije evropske desnice, s druge strane, skeptičnije su prema proširenju.
Evropski parlament ne odlučuje o formalnim koracima tokom pristupanja kandidata, što je i dalje u rukama država članica. Parlament, međutim, mora da se saglasi kada se bude odlučivalo o prijemu nove članice. Ova institucija prati tok pregovora i zauzima politički stav o stanju u državama kandidatima kroz redovne godišnje izveštaje.
U predizbornom manifestu Evropske narodne partije (EPP), koja je u odlazećem sazivu Evropskog parlamenta imala najviše poslanika, izražava se podrška obećanjima o proširenju Evropske unije i zagovara “proaktivna strategija proširenja za Ukrajinu, Zapadni Balkan, Moldaviju i Gruziju”.
Istovremeno, EPP ističe da “svaka država kandidat mora da bude spremna za članstvo”, i predlaže da se uspostavi bliža saradnja kako bi se “kandidati stavili u najbolju poziciju da se pridruže”.
“Smatramo da sve države kandidati moraju da budu obavezane istim pravilima na svom putu ka punopravnom članstvu. Mi ne želimo da to bude beskonačni proces, ali svi kriterijumi za pristupanje moraju da budu jasno ispunjeni da bi se EU proširila. Bilo kakva odluka mora da bude utemeljena na konkretnim rezultatima koje će ostvariti države kandidati”, poručije Evropska narodna partija.
U više partijskih programa se pominju Kriterijumi iz Kopenhagena, utvrđeni 1993, prema kojima se, kao preduslov za članstvo, očekuje postojanje demokratskih institucija, vladavine prava i tržišne privrede.
Partija evropskih socijalista (PES), čijoj se poslaničkoj grupi (S&D) predviđa da će ostati druga po snazi u Evropskom parlamentu, poručuje da je proširenje EU predstavljalo uspeh, “donoseći demokratiju, prosperitet i bezbednost”.
“Mi pozdravljamo početak pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom i podržavamo evropske težnje Gruzije. Žalimo što pristupni proces Turske već godinama stoji u mestu zbog turske vlade. Ukoliko se ne desi drastična promena kursa ovaj pristupni proces ne može da bude nastavljen u aktuelnim okolnostima”, ukazuje PES.
Kada je o Zapadnom Balkanu reč, PES obećava da će “primeniti delotvornu politiku proširenja, počev od Zapadnog Balkana, insistirajući da sve države kandidati ispune sve pristupne kriterijume.
Liberali žele da kandidati ispune kriterijume do 2029, konzervativci proširenje na “strateški važne države”
Savez liberala i demokrata za Evropu (ALDE), čija poslanička grupa u Evropskom parlamentu se zove “Obnovimo Evropu”, u predizbornom manifestu ocenjuje da je proširenje “alat za reforme i bezbednost”.
“ALDE potvrđuje da je posvećen politici otvorenih vrata za evropske države koje ispunjavaju kriterijume iz Kopenhagena i postaraćemo se da EU šalje snažne signale da ispunjavanje kriterijuma i sprovođenje reformi donose održive rezultate. Stoga, naša ambicija je da osiguramo da države Zapadnog Balkana, Moldavija, Gruzija i Ukrajina budu spremne da ispune sve pristupne kriterijume do 2029. Pored ispunjavanja kriterijuma iz Kopenhagena, države kandidati za članstvo u EU treba da se usaglase sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU”, poručuje ALDE.
ALDE, između ostalog, predlaže da se državama kandidatima pruži pomoć kako bi se profesionalizovala javna adminstracija.
Evropska partija zelenih (Zeleni) u manifestu napominje da mnogi u “evropskom susedstvu žude da postanu građani EU, u prvom redu Ukrajina, koja se bori za naše vrednosti i evropsku bezbednost”.
“Proširenje EU je najbolja garancija za dugotrajni mir i bezbednost u Evropi. Sve države koje teže da budu deo EU, ili da se ponovo pridruže Uniji, i koje dele naše vrednosti, moraju da budu dobrodošle na putu ka članstvu u EU i da im se pruži sva podrška koja im je potrebna da ispune kriterijume… Evropska unija mora da ispuni svoja obećanja državama kandidatima: Albaniji, BiH, Moldaviji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Srbiji, Ukrajini i Gruziji”, poručuju Zeleni.
Dodaje se da oni podržavaju napore Kosova da postane kandidat za članstvo u EU, kao i da kriterijumi iz Kopenhagena koji se odnose na demokratiju i vladavinu prava moraju biti prioritet za sve kandidate.
Partija Evropski konzervativci i reformisti (ECR), koja važi za blago evrospektičnu, u aktuelnoj kampanji konstatuje da da će razmotriti dalje proširenje EU “na strateški važne države, u skladu sa zaslugama i ispunjavanjem Kriterijuma iz Kopenhagena”, uz napomenu: ”od ključne je važnosti da EU ne iskoristi ovu priliku da proširi svoje moći, i mi ćemo kategorički odbaciti bilo kakvo produbljivanje političke integracije EU kao direktan rezultat proširenja”.
S druge strane, stranka krajnje desnice Identitet i demokratija (ID) smatra da “nacionalni identiteti moraju da budu uvaženi i sačuvani”, zbog čega se protivi “nekontrolisanoj masovnoj imigraciji i eventualnom članstvu u Evropskoj uniji jedne neevropske države kao što je Turska”.
“Svaki evropski narod mora da ima pravo da kreira sopstvenu politiku, u skladu sa sopstvenim potrebama. EU mora da prestane da se meša u unutrašnje stvari država članica”, konstatuje ID.
Partija evropske levice, koja je u prethodnom sazivu bila najmanja poslanička grupa, u predizbornom manifestu ocenjuje da je EU postavila jasne kriterijume za svoju politiku proširenja, “koji ne smeju da budu razvodnjeni – države mogu da postanu članice EU jedino ukoliko poštuju ljudska prava, vladavinu prava i društvena i politička prava svog stanovništva, uključujući manjine”.