U ponedeljak popodne, kasnije nego inače, predsednik Srbije prvi put toga dana okačio je objavu na svom Instagramu. „Predmetna nenadležna institucija“, kako ga studenti u blokadi ovih dana oslovljavaju, imala je telefonski razgovor sa predsednicom Evropske komisije, Ursulom fon der Lajen.
Ovaj sastanak nije nešto što se može naći među aktivnostima predsednice Evropske komisije, ni na sajtu ove institucije, a ni na njenim društvenim mrežama. Sastanak se dogodio, to je u Briselu potvrđeno, ali šta je ono o čemu se razgovaralo mogli smo da čujemo jedino od predsednika Srbije.
Vučić se pohvalio da je razgovor bio dobar i sadržajan. Predsednici Evropske komisije naglasio je „da ostajemo posvećeni ubrzanju ispunjavanja reformske agende i usklađivanju sa kriterijumima EU, što je posao koji Srbija planira da završi do 2026. godine.”
Tema razgovora bilo je i otvaranje klastera 3.
“Ponovio sam očekivanje da će zemlje članice prepoznati naš angažman i progres i omogućiti Srbiji da na najbolji način iskoristi novonastali momentum u procesu proširenja, a prvi korak bi bio davanje „zelenog svetla“ za otvaranje Klastera 3”, izjavio je predsednik Srbije.
Razgovor Vučića i Fon der Lajen o otvaranju novog klastera za Srbiju može se okarakterisati kao razgovor nenadležnih.
Odluku o tome da li će se i kada otvoriti novi klaster ne donosi Evropska komisija i Ursula fon der Lajen, već države članice Evropske unije, a prihvatanjem pregovaračkog okvira 2013. godine utvrđeno je da proces pregovora Srbije na putu ka EU vodi Vlada, a ne predsednik Srbije.
Bez obzira na te činjenice, kratka Instagram objava bila je dovoljna da se ponovo, mahom u provladinim medijima, pokrene tema otvaranja Klastera 3.
Iako se zvanični Beograd nadao da će klaster biti otvoren do kraja januara, nakon što je u decembru odluka o napretku Srbije odložena, to se nije dogodilo. Razlog zašto je više zemalja protiv napretka je loše stanje u oblasti vladavine prava, ali i činjenica da je Srbija jedina zemlja kandidat u regionu koja se nije uskladila sa evropskim sankcijama Rusiji.
Ne samo da se stanje u ovim oblastima nije popravilo, nego je situacija na terenu pogoršana.
Napadi na studente, ograničavanje slobode okupljanja, proterivanje državljana Evropske unije, optuživanje nekih država članica da ruše Srbiju, samo su neki od događaja koje su obeležili prethodna dva meseca duboke političke krize u zemlji čiji se rasplet ne nazire. Vlada je pala, Narodna skupština se ne sastaje, a predstavnici civilnog društva okupljeni u Nacionalni konvent o EU suspendovali su saradnju sa zakonodavnim i izvršnim vlastima u zemlji.
U takvoj atmosferi, o otvaranju Klastera 3 mogu da razgovaraju samo oni koji o tome ne odlučuju.
Kako predmetna institucija Ursule fon der Lajen vidi situaciju u Srbiji može se videti iz pisma koje je komesarka za proširenje uputila građanima Srbije. U njemu se navodi da EU očekuje punu, nepristrasnu i brzu istragu, ali i stvaranje uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane aktere.
Da bi se ispunili uslovi da se u procesu evropskih integracija ide napred, svoj posao ipak pre svega moraju da urade nadležne institucije.