fbpx
European Western Balkans
Analize

Tri godine nakon poplava, poljoprivreda ponovo cveta

Isporuka stočne hrane; Foto: Đorđo Frušone

BEOGRAD – „Zahvaljujući ovoj donaciji, proizvodnja je kao što je bila ranije, a mi možemo ponovo da radimo kao što smo i pre 2014”, kaže Divna, žiteljka Boljetina, malog sela u nacionalnom parku Đerdap koje je bilo uništeno u poplavama pre tri godine.

Divna opisuje Boljetin, selo sa manje od 600 stanovnika, kao mesto u kom vlada snažna patrijarhalna tradicija: muškarci rade u obližnjim gradovima, a žene se staraju o porodici i kući. „U poplavama smo izgubili mehanizaciju koju smo koristili za proizvodnju. Nismo dobili nikakvu pomoć. Kada smo saznali da neka međunarodna organizacija [FAO] može da nam nadoknadi mašine koje smo izgubuli, ja sam isprva bila malo skeptična i nisam očekivala da ispune obećanje“, nastavlja Divna i dodaje: „Ali sada sam im veoma zahvalna jer smo uspeli da povratimo život“.

Evropska unija je donirala 172 miliona evra za projekte sanacije štete od poplava. Osim obnove privatnih kuća, ustanova i infrastrukture, prednosti od donacija su osetili i poljoprivredni proizvođači. FAO – Organizacija UN za hranu i poljoprivredu, koja je partner EU na projektu, pomogla je preko 34.000 domaćinstava kroz donacije u vidu stočne hrane, mehanizacije, sadnica voća i stoke.

Područje na kome je Nacionalni park Đerdap je među onima koja su pretrpela najveću štetu. Lokalno stanovništvo se ne seća da je neka prethodna poplava bila tako destruktivna kao ona iz 2014. „Ona iz 1965. godine nije bila ni blizu tako strašna kao ova poslednja“, priča stariji čovek dok čeka u redu za svoje sledovanje stočne hrane koju je donirala EU, a isporučile lokalne vlasti u Donjem Milanovcu.

„Poljoprivrednik sam od 1997. Pre dve godine, kada su bile poplave, mnogo sam izgubio. Sada čekam za stočnu hranu, za krave i svinje, jer je stoka glavni izvor prihoda moje porodice“, priča Momčilo koji je pretrpeo štetu od oko 5.000 evra. Kao i bilo koji drugi poljoprivredni proizvođač koji čeka u redu, Momčilo kaže da nije očekivao da mu neka međunarodna organizacija, a ni država, pomogne. On dodaje: „Zahvaljujući ovome (pomoći), mogu da povratim proizvodnju na nivo od pre poplava“.

Idući niz obalu Dunava, stiže se u Topolnicu, malo selo u opštini Majdanpek. Dragan je ovde živeo i bavio se poljoprivredom sa svojom suprugom. Uvek je bio jedan od najboljih proizvođača u kraju, a uža specijalnost mu je bila proizvodnja zelene salate i paradajza koje je plasirao direktno u lokalnim prodavnicama. Smatrali su da bi plasman proizvoda na beogradskim pijacama bio izuzetno skup, zbog troškova transporta, pa su odabrali da ostanu u svom selu gde praktično nisu imali konkurenciju.

Nažalost, u poplavama 2014. su ostali bez plastenika u kom su gajili nekoliko sorti paradajza.

„Evropska unija nam je dala novi plastenik i sada ne samo da smo se vratili na isti nivo proizvodnje od pre dve godine, već smo i povećali proizvodnju“, priča Dragan.

„Ono što je takođe važno je da naše opštine budu spremne za buduće poplave“, kaže Srećko Nikolić, zamenik predsednika opštine Majdanpek. On ističe da je njegova opština spremna na saradnju sa stručnjacima iz Delegacije EU u Srbiji na izradi planova za regulaciju korita Boljetinske reke.

Prevencija poplava, kroz rekonstrukciju nasipa širom Srbije je, prema rečima Nikolića, poslednji deo programa Pomoć EU poplavljenim područjima u Srbiji jer je, kako on kaže, „bolje sprečiti nego lečiti“.

 

Povezani članci

Smena predstavnika Srbije u odboru RYCO-a: Loša poruka za regionalnu saradnju?

Dejana Vukadinović

Loši rezultati nakon otvaranja Klastera 4: Životna sredina i klima u Srbiji čekaju odustajanje od uglja i povećanje kadrova

Milena Ilić Mirković

Da li će učešće na popisu poboljšati poziciju albanske manjine u Srbiji?

Sanja Petrov