STRAZBUR – Poslaničke grupe u Evropskom parlamentu utvrdile su konačni nacrt rezolucije o situaciji u Srbiji nakon decembarskih izbora, o kojoj će se glasati sutra. U nacrtu rezolucije se poziva na nezavisnu istragu priznatih međunarodnih stručnjaka i institucija, kao i slanje ad-hok misije za utvrđivanje činjenica, u kojoj bi učestvovao Evropski parlament.
Nacrt rezolucije, u koju je naš portal imao uvid, poziva Evropsku komisiju da pošalje ekspertsku misiju u Srbiju koja bi ocenila situaciju i tako postavila osnove za društveni dijalog koji bi povratio poverenje u institucije, po uzoru na “Pribe izveštaje” koji su napisani u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini.
Osuđuje se odsustvo odgovora institucija na ozbiljne sumnje o uključenosti vlasti u izborne manipulacije i zloupotrebe, “što kao posledicu ima nekažnjivost i osigurava kontinuitet ove prakse”. Pozivaju se institucije da istraže i kazne odgovorne za bilo koja krivična dela tokom izbora, kao i napade na studente.
Evropski poslanici, takođe, u ovom nacrtu pozivaju na obustavu finansiranja Srbije iz EU ukoliko srpske vlasti nisu spremne da sprovedu ključne izborne preporuke ili ako nalazi istrage ukazuju da su srpske vlasti bile direktno umešane u izbornu krađu.
Vlast se poziva i da u potpunosti i suštinski sarađuje sa OEBS-om, Evropskom unijom i Savetom Evrope.
“Sa zabrinutošću primećujemo da Srbija nije primenila mnoge dugogodišnje preporuke OEBS-a u vezi sa glavnim pitanjima izbornog procesa, uprkos tome što je na to više puta pozivana, uključujući i od strane Evropske komisije”, navodi se u nacrtu.
Takođe se konstatuju brojni problemi izbornog procesa, poput odsustva medijskog pluralizma u kampanji i pasivne uloge Regulatornog tela za elektronske medije, kao i dominantnu ulogu predsednika Republike koji nije bio kandidat.
“Ukupnu kampanju karakterisala je jača polarizacija nego ranije, agresivna retorika, diskreditacija na ličnom nivou, verbalno nasilje i zapaljivi jezik; slučajevi pritiska na zaposlene u javnom sektoru, zloupotreba javnih resursa i šeme podsticanja birača izazvali su zabrinutost u pogledu sposobnosti birača da naprave slobodan izbor; ove prakse stvorile su nejednake uslove i zamaglile granicu između države i stranke, u suprotnosti sa međunarodnim standardima”, stoji, takođe, u nacrtu.
Posebna pažnja posvećuje se fenomenu takozvanih fantomskih glasača iz opština u kojima se nisu održali lokalni izbori, kao i drugih država, prvenstveno Bosne i Hercegovine, koji su navodno organizovano dovoženi na glasanje u Beograd.
“Nakon duboke analize, veoma konzervativna procena Crte zasnovana samo na ograničenim podacima i resursima je da se netačnost biračkog spiska doprinosi razlici od najmanje 30.000 birača”, stoji u tekstu.
Tekst se takođe se osvrće na reakciju vlasti na kritike upućene nakon izbora.
“Evropski parlament osuđuje orkestrirane napade srpskih zvaničnika na posmatrače izbora, uključujući članove Evropskog parlamenta, i poziva na povratak uvažavajućim i konstruktivnim diskursima, naglašavajući važnost međusobnog poštovanja u demokratskom procesu… oštro osuđuje nepotkrepljenje tvrdnje srpskih vlasti da su države članice EU bile umešane u organizovanje postizbornih protesta; žali što su protesti iskorišćeni kao povod za širenje anti-EU narativa u medijima bliskim vladajućoj stranci”, navodi se u tekstu.