fbpx
European Western Balkans
Energetika i životna sredina Izdvojeno

Ulaganje u životnu sredinu nije trošak već investicija

Majstorović, Miščević, Vern, Fabrici i Trivan; Foto: Tanjug / Tanja Valić

BEOGRAD – Polovina puta je pređena kada je u pitanju Poglavlje 27 (Životna sredina), a Zeleni fond koji je od ove godine ponovo u funkciji treba adekvatno iskoristiti, rečeno je danas na konferenciji “Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini” koju je organizovao Centar za evropske politike.

Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike smatra da istraživanje treba da doprinese definisanju osnovnih pitanja tokom reformskog procesa na putu ka EU. On podseća da je EU svojim standardima u oblasti životne sredine globalni lider kojem treba težiti.

Ruža Radović iz Regionalnog centra za životnu sredinu ističe je da Švedska svojim donacijama doprinosi programima zaštite životne sredine.

“Švedska najveći donator u oblasti životne sredine i samo kroz naš program donirala je dva miliona lokalnim organizacijama”, kaže Radović.

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan, kaže da Srbija u zaštitu životne sredine treba da uloži oko 15 milijardi evra u narednih 25 do 30 godina.

Ministar podseća da Srbija trenutno izdvaja 0,2 odsto BDP-a za ekologiju, a da bi trebalo da se izdvaja 10 puta više za te namene.

Trivan je rekao da će uvesti red u lokalane samouprave po pitanju racionalnog trošenja novca za ekologiju.

“Problemi su možda i veći u lokalnim samoupravama u Srbiji“, kaže Trivan i dodaje da u Srbiji nema više od pet opština sa sistemima za pročišćavanje vode.

On objašnjava da Srbiji predstoji puno posla i da će u narednom periodu morati da se osloni na razne fondove, donatore i druge oblike finansiranje

Međutim, uloga nevladinog sektora je bitna, objašnjava Trivan i dodaje da je vlada zahvalna nevladinom sektoru jer kroz ovakve projekte pomažu Ministarstvu da bude efikasnije.

Ministar je naglasio i da su ključni ciljevi Ministarstva zaštite životne sredine projekti i da će se težiti izradi kvalitetnih projekata u budućnosti, te Srbiji na tom planu EU može pomoći jedino ukoliko ima kvalitetne predloge.

Zamenik ambasadora Švedske Joakim Vern, podseća da ulaganje u životnu sredinu nije trošak već investicija.

“Švedska je spremna da i u budućnosti podržava kvalitetne projekte u ovoj oblasti”, kaže Vern.

Šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Sem Fabrici, kaže da je Srbija napravila napredak u oblasti ekologije i da izražava očekivanje da će uskoro otvoriti poglavlje 27.

“Srbija od ove godine ponovo ima Zeleni fond i treba da ga učini operativnim”, smatra Fabrici.

On ističe da je EU za Srbiju izdvojila 360 miliona evra za ekološke projekte, dodajući da EU želi da Srbiji pomogne sa još više sredstava.

Fabrici takođe objašnjava da Srbija može da računa na IPA fondove za finansiranje ekologije, ali da to nije dovoljno i da mora i sama da izdvaja više novca.

„Što se tiče pregovaračkog Poglavlje 27, ono je veoma složeno i važno za Srbiju“, kaže Fabrici i dodaje da se primećuje napredak u toj oblasti, te da se nada da će Srbija ubrzo otvoriti i ovo poglavlje.

“Svi se slažemo da ako Srbija želi da uspe u tome, jasno je da mora malo da ubrza, ima kapaciteta i treba iskoristiti tu priliku“, objašnjava Fabrici, ističući da treba više uključiti lokalne organe vlasti u donošenje odluka kako bi preuzeli veću odgovornost, što se može učiniti u preradi otpadnih voda i rešavanju pitanja otpada.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji Tanja Miščević objašnjava da je Srbija prešla polovinu puta kada je u pitanju Poglavlje 27.

“Plan je da za nekoliko meseci krenemo u razgovore sa Evropskom komisijom i da ubrzo to poglavlje otvorimo, ali i da ga ubrzo zatvorimo”, ističe Miščević.

Što se tiče zakonodavstva EU u oblasti životne sredine, Miščević kaže da ono nije statično i da se stalno menja, što pregovaračku poziciju Srbije čini zahtevnijom.

Na pitanje kako da trošak koji će Srbija morati da načini, pretvoriti u investiciju, šefica Pregovaračkog tima objašnjava postojanje Zelenog fonda, ali i dodaje da on nije dovoljan.

„Zelena ekonomija nije još uvek prihvaćena od onih koji se bave razvojem Srbije. Sa druge strane, ona zauzima jedno od strateških mesta u industrijskom planu za budućnost EU”, kaže Miščević.

Da je komunikacija građana veoma bitna po pitanju zaštite životne sredine, saglasna je Miščević i dodaje da nema boljeg poglavlja oko kojeg se koristi iz pristupanja EU mogu objasniti javnosti kao što je to slučaj sa ovim poglavljem.

“Promovisanje zdrave životne sredine nije evropska priča, već je naša, domaća priča”, podseća Miščević.

Povezani članci

I Bajden i Tramp su u čestitkama Vučiću pozvali na međusobno priznanje Srbije i Kosova

Sofija Popović

[Video] Marić: U EU moguće ući 2025. ako ubrzamo trenutne procese

EWB

Konferencija „Trgovinski odnosi EU-Japan: Šta Srbija može da nauči iz ovog partnerstva?“

EWB