BEOGRAD – Srbija treba da iskoristi aktuelni momentum za proširenje, koji je “otvoren” nakon agresije Rusije na Ukrajinu, ali punopravno članstvo u EU podrazumeva i usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom tog kluba, jer se tako šalje poruka da se poštuju pravila i vrednosti Unije, poručeno je na panelu “Novi zamajac, stari problemi? EU i Zapadni Balkan u 2025”, organizovanom u okviru godišnje konferencije Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond).
Ovaj skup, pod nazivom “Izgledi i i implikacije za zajedničku, spoljnu i bezbednosnu politiku Evropske unije u 2025. godini”, održava se danas u Beogradu.
Rene Trokaz, specijalni francuski izaslanik za Zapadni Balkan, istakao je da ta država želi da pomogne državama Zapadnog Balkana da pristupe Uniji, ali da “EU ima svoja pravila jer želi da očuva svoju koheziju i koherentnost”.
“Proces proširenja se zasniva na zaslugama. Na Zapadnom Balkanu imamo države različite veličine i konteksta… Crna Gora i Albanija dobro napreduju, ali svaka država ima svoja ograničenja… Dobro je što postoji koncept ‘predvodnika’ u evropskoj integraciji, iako ovo nije nikakvo takmičenje”, istakao je Rene Trokaz.
Trokaz je napomenuo da Francuska smatra da je neophodno da i Zapadni Balkan postane deo Unije, jer ako se pogleda na mapi, ovaj region liči na “crnu rupu”, budući da je okružen državama članicama EU.
“Francuska pruža podršku celom Zapadnom Balkanu, krajnji cilj jeste punopravno članstvo u Uniji, ali da se to desi, potrebno je da budu ispunjeni svi kriterijumi, uključujući usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. Stepen usklađenosti Srbije trenutno iznosi oko 58 odsto, što predstavlja napredak, iako nije stoprocentno usklađivanje… Srbija je, statistički gledano, lider regiona, mi imamo veoma dobre bilateralne odnose, radimo u dobrom duhu, što je istakao i predsednik Makron prilikom posete Srbiji”, ukazao je Rene Trokaz.
On je napomenuo da je Evropska unija mnogo više od Jedinstvenog tržišta, zbog čega je neophodno unaprediti geostratešku autonomiju EU.
“Mi branimo vrednosti, način života, naše građane… Zato nam je potrebna snažnija i jasnija geostrateška autonomija… Mi Evropljani treba sami da se postaramo za svoju bezbednost, a ne da to prepuštamo drugima, uključujući naše saveznike i prijatelje”, ocenio je Trokaz.
Govoreći na iste teme, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Emanuele Žiofre naveo je da je agresija Rusije na Ukrajinu dovela do “dubokih strukturnih promena” u EU, naročito kada je reč o proširenju.
“Novi momentum za proširenje je veoma jasan… Verujem da ćemo biti u stanju da prevaziđemo određeni nivo skepticizma koji prema tome postoji na Zapadnom Balkanu. Kontekst je umnogome drugačiji, što treba iskoristiti i sprovesti reforme”, kazao je Žiofre.
Ambasador Žiofre je podsetio da je usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije “znak geostrateške orijentacije”.
“Mnoge države Zapadnog Balkana su u potpunosti usklađene sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, što vide i cene članice EU”, konstatovao je on.
Žiofre je takođe istakao da je značajno što Srbija učestvuje u mirovnim misijama Unije, te pruža podršku Ukrajini, uključujući pomoć u elektro-energetskoj opremi.
Emanuele Žiofre je napomenuo da Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jedan od pokazatelja posvećenosti Evropske unije procesu proširenja.
“Stvari se brzo odvijaju. Pre godinu dana bilo je sumnje da li će Plan rasta biti usvojen, da li će Evropski parlament pronaći pravni temelj za to… Naši partner na Zapadnom Balkanu su brzo odgovorili, i većina država je usvojila ambiciozne Reformske agende”, ocenio je Žiofre.
Govoreći o ciljevima iz Reformske agende Srbije, Emanuele Žiofre je ocenio da je neophodno da koraci budu sprovedeni što pre je moguće, i da dovedu do suštinskih poboljšanja, kao što je unapređenje izbornog sistema.
Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda, napomenuo je da je tokom 2012. i 2013. stepen usaglašenosti Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije iznosio između 90 i 95 odsto, ali su se stvari promenile 2014. kada je Rusija anektirala Krim.
“Drastičan pad nastao je posle ruske anekcije Krima, što je uključivalo i neusaglašavanje Srbije sa sankcijama Unije pojedincima i entitetima koji su imali veze sa Rusijom… Godine 2021. ponovo je zabeležen skok u usaglašavanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, na oko 70 odsto, jer su tada u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije obavili određenu trijažu, ali je agresija Rusije na Ukrajinu ponovo izmenila situaciju i to usaglašavanje ‘palo je” na ispod 50 odsto tokom 2022. I 2023. godine… U poslednje vreme ponovo je povećan stepen usaglašavanja”, precizirao je Igor Novaković.
Novaković je konstatovao da zajednička spoljna i bezbednosna politika predstavlja najmanji zajednički sadržalac spoljnih politika država članica Unije, a usaglašavanje sa EU u tom domenu predstavlja dokaz da jedna država kada postane deo EU “neće biti Trojanski konj”.
“Vlasti Srbije svakako treba da pojačaju komunikaciju o razlozima usaglašavanja, da pripremaju građane da ulaskom u EU mi moramo da prilagodimo svoje politike, kako bi oni shvatili da zajednička spoljna i bezbednosna politika zaista predstavlja interes EU, a ne da se to svodi na tehničko pitanje”, smatra Igor Novaković.