BRISEL – EU mora da pomogne Zapadnom Balkanu u rešavanju posledica krize COVID-19 i to radi na tri načina: neposrednim odgovorom, pomoći u dugoročnom oporavku i podržavanjem osnovnih sloboda, rekao je evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji tokom jučerašnjeg sastanka Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET).
On je istakao da je njegov pristup podrazumeva manje ideologije i više pomoći.
“Dozvolite da ponovim da smo dobili ‘bitku narativa’. U početku smo imali nekoliko dana gde su poslate ove negativne poruke, ali uspeli smo da pobedimo. Radimo mnogo i radimo to na način koji dopire do ljudi”, rekao je Varhelji.
On je naglasio da nijedan drugi region nema pristup tolikim finansijskim i drugim mehanizmima koji se koriste isključivo za zemlje članice EU kao što ima Zapadni Balkan.
“Cilj našeg plana je da povećamo trgovinu, stvorimo nova radna mesta i podržimo potrebne reforme. Očekujem da će ovaj plan biti spreman na jesen. On je neophodan i mi ćemo ga ostvariti. Fokus je na infrastrukturi i komunikaciji”, rekao je Varhelji.
On je istakao da će EU u godišnjem paketu o proširenju dati predlog za pregovarački okvir Severne Makedonije i Albanije.
Varhelji je naglasio da će oporavak ovog regiona biti moguć samo ako vlade Zapadnog Balkana nastave da se pridržavaju svojih reformskih obaveza i postignu opipljive rezultate u njihovoj primeni.
“Investicioni paket će biti ekonomsko sredstvo i paralelno ćemo i dalje voditi proces pristupanja. Temeljna prava, poput vladavine prava, osnovna su pitanja”, poručio je on.
Spomenuo je sitauciju u Srbiji i podvukao da su neophodni slobodni i fer izbori ako vlada želi da ispuni reforme.
“U Srbiji su slobodni i fer izbori neophodni ako vlada želi da ispuni reforme. Posmatrači su obavezni, ali ne znam kako će to biti organizovano zbog krize”, rekao je Varhelji.
Što se tiče slučaja Ane Lalić, srpske novinarke, koja je uhapšena nakon objavljivanja članka u kom ukazuje na nedostatak zaštitne opreme za medicinske radnike u Kliničkom centru Vojvodine, dodao je da je EU izrazila zabrinutost, a vlada u Srbiji je reagovala i slučaj je zaključen.
Spomenuo je i dva važna pitanja u Albaniji.
“Jedno su izborne reforme, a drugo paket zakona za sprečavanje kleveta. Dobio sam pozitivan odgovor albanske vlade da ne planira da preduzme mere koje ugrožavaju slobodu medija”, rekao je Varhelji.
Varhelji: Naš stav o Kosovu je jasan
Odgovarajući na pitanja poslanika o Kosovu, on je istakao da je stav EU o tome jasan.
“Kada je u pitanju Kosovo i plan razgraničenja, naš stav je jasan. Podržaćemo sporazum kada se obe države slože i ako rešenje ne preti drugim zemljama”, rekao je Varhelji.
Ocenio je da je uloga Miroslava Lajčaka, kao specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, biti korisna za postizanje konačnog sporazuma između dve strane.
“Veoma sam srećan što imamo Miroslava Lajčaka sa nama da nam pomogne da rešimo spor između dve prestonice”, naveo je Varhelji.
Što se tiče vizne liberalizacije za Kosovo, on je rekao da EU nije promenila svoj stav u Savetu, ali da Komisija za to lobira.
“Mislim da smo se danas složili da Zapadni Balkan pripada EU i osećam da AFET želi od mene da delujem još brže”, zaključio je Varhelji.