BEOGRAD – Region i Srbija se kreću prema Evropi, ali je to sporije od očekivanog i sporije od onoga što želi Evropska unija (EU), izjavio je naučni saradnik bečkog Instituta za humanističke nauke Ivan Vejvoda u intervjuu za FoNet, a prenosi N1.
On ističe da EU nije idealna, a da najavljeno članstvo Srbije do 2025. nije floskula, već najbolji način da se sačuva mir.
Na pitanje “da li se region i Srbija kreću ka Evropi ili se svi prave da se kreću”, Vejvoda je odgovorio da je to treba posmatrati šire i da je generalno, situacija u svetu opterećena krizama, pa da se u skladu sa tim treba ocenjivati i brzina kojom naš region ide ka EU.
Na pitanje o ocenama da “regionalne vlade često evropske integracije koriste kako bi opstale na vlasti”, on je odgovorio da “se vlade deklarativno zalažu za Uniju, za šta su dokaz dobri odnosi sa Briselom.”
Činjenica je, međutim, da najznačajnija razvojna pomoć za region dolazi upravo iz same EU i zemalja članica, istakao je Vejvoda, koji misli da je “real politika nešto što tu mora da se ima u vidu”.
“Svet je u turbulencijama i ono što ga karakteriše je rast populizma i desnice u Evropi.” istakao je Vejvoda.
Ipak, on smatra da EU nije saglasna sa tim da se u aktuelnom momentu demokratija može zameniti stabilnošću u našem regionu.
“Ne, nije, naravno”, precizirao je on i napomenuo da su to na Beogradskom bezbednosnom forumu jasno podvukli i Kristijan Helbah iz nemačkog ministarstva spoljnjih poslova i Kristijan Danijelson, direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje.
“Obojica su bili jasni da nema zamene između demokratije i stabilnosti, već da stabilnost dolazi sa jačim demokratskim institucijama, vladavinom prava i osećanjem građana da je država tu za njih”
U kontekstu primedbi da predstvanici EU ne vide ili ne žele da vide šta se dešava na unutrašnjem političkom planu u Srbiji, Vejvoda “misli da svako to vidi, a da stranci verovatno vide i bolje”.
“Ali, dok civilno društvo i kritički mediji pokušavaju da ukažu na nedostatke u vladavini, Evropa gleda, najjednostavnije rečeno, da ne talasa u javnosti”, objašnjava Vejvoda.
On je “siguran da predstavnici EU iza zatvorenih vrata jasno ukazuju na probleme, od korupcije, do pravosuđa”.
“Moramo da budemo realni i oko toga da niko nama neće doneti demokratiju, to moramo sami da uradimo”, poručio je Vejvoda i napomenuo da bi “svakog dana svaki pojedinac morao da učini nešto u tom pravcu, na poslu, u porodici, državni službenici na svojim položajima”.
“Ako mi sami ne pomeramo granice demokratije i vladavine prava, niko to neće činiti umesto nas”, predočio je on, uz opasku da je “zato EU proces dobrodošao, jer predstavlja oslonac i podršku”.
Na pitanje zašto se EU vraća proširenju, posle faze zastoja objašnjene “zamorom”, Vejvoda je odgovorio da je jedan od razloga “narastajući osećaj evroskepticizma i percepcije da EU više nikoga ne zanima”.
“Zamor od proširenja bio je u funkciji domaćih prilika unutar EU, ali i razlićitih kriza u svetu, u koje je EU neposredno ili posredno bila involvirana”, navodi Vejvoda, osvrćući se na ocenu Kristijana Helbaha da je “u interesu Evrope da se Balkan pridruži, kako bi zona mira opstala”.
Na opasku da li bi trebalo da razumemo da je EU “srećna” što ne ratujemo, pa samim tim i ne insistira dovoljno na unutrašnjoj demokratiji na Balkanu, Vejvoda uzvraća da je “vladavina prava najvažnija i da na tome predstavnici EU insistiraju”.
On, međutim, ističe da ima razloga i za pohvale, budući da se Srbija u migrantskoj krizi ponašala “više evropski od nekih članica EU”.
Povodom najave da bi Srbija i Crna Gora mogle da postanu članice EU do 2025. i ocena da su “lideri pridruženja”, Vejvoda je konstatovao da je to “realno, ukoliko ova vlada i neke buduće vlade zaista prionu na posao na jedan još ozbiljniji način nego do sada”.
“Želeo bih da podvučem da godina koju pominju Žan Klod Junker i Johanes Han nije floskula. To je odgovor na skepticizam dela proevropski orijentisanog društva i pitanja koja se postavljaju u kontekstu želje EU da nas zaista želi u članstvu”, objasnio je Vejvoda.
On je pozitivno ocenio i želju da se ubrza dijalog između Beograda i Prištine.
“Mislim da su vidljivi signali za ubrzavanjem i iz Brisela i iz Vašingtona, ali i Beograda i Prištine”, rekao je Vejvoda i podsetio da je EU jasna u stavu da ne želi u svom članstvu nerešene probleme i zemlju poput Kipra, sa nejasnim i nedovršenim granicama.