fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Vladavina prava prioritet u daljem procesu pregovora o članstvu u EU

Zastave Srbije i Evropske unije; Foto: Evropska unija

BEOGRAD – Na sednici Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, održanoj 20. i 21. decembra 2017. godine u Beogradu, poslanici Evropskog parlamenta usaglasili su se da je vladavina prava jedan on prioriteta Srbije u daljem procesu pregovora o članstvu u EU.

„Srbija dobro napreduje u pregovorima o članstvu“, izjavio je predsednik delegacije Evropskog parlamenta Eduard Kukan, podsećajući, međutim, da je potrebno više od formalnog usaglašavanja zakonodavstva. Potrebno je, naime, da zemlja funkcioniše na jakim principima vladavine prava, nezavisnog sudstva, slobode medija i ličnih sloboda.

„Poglavlja su važna jedino ako idu zajedno sa ovim fundamentalnim načelima”, naglasio je on.

Joksimović: Vlada preambiciozna u postavljenim ciljevima u poglavljima 23 i 24

Ranije ovog meseca, na međuvladinoj konferenciji u Briselu, 11. decembra 2017. godine, Srbija je otvorila dva, umesto tri poglavlja, kako je prvobitno bilo predviđeno.

Naime, poglavlje 33 nije bilo otvoreno usled, kako se navodi, primedbi koje je pet članica Evropske unije iznelo povodom slabog napretka Srbije u tri oblasti: vladavine prava, suzbijanja korupcije i reforme pravosuđa.

Kritika članica EU je bila usmerena na ukupan napredak koji je Srbija ostvarila u sprovođenju akcionog plana za poglavlje 23, koje se odnosi na reformu pravosuđa, anti-korupcionu politiku, fundamentalna prava i prava EU građana, navodi Tanjug.

Po otvaranju novih poglavlja, ministarska za evropske integracije, Jadranka Joksimović, izjavila je da je možda Vlada bila preambiciozna u postavljenim ciljevima u okviru akcionih planova za sprovođenje poglavlja 23 i 24, ali da „postoji politička volja ka reformama i ubrzanju evropskog puta Srbije“, prenosi FoNet.

Joksimović je takođe izjavila da bi Srbija, uz novu reviziju akcionih planova i „postavljanjem realističnijih rokova“ za njihovu primenu, mogla da isprati dinamiku otvaranja poglavlja.

Izveštaj Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24

Nedavno objavljen polugodišnji “Non-paper” o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 za Srbiju predstavio je napredak Srbije u sprovođenju akcionih planova za pomenuta poglavlja. Izveštaj Evropske komisije, treći po redu, napominje da je sprovođenje obaveza u oblasti vladavine prava obuhvaćenih akcionim planovima, u mnogim slučajevima „i dalje u ranoj fazi“.

Srbija u velikoj meri kasni sa izmenama ustava kako bi se, između ostalog, promenio način izbora sudija i tužilaca i garantovalo nezavisno sudstvo. Međutim, proces ustavne reforme je u toku, navodi izveštaj.

Komisija dalje navodi da je nedovoljan napredak ostvaren u uspostavljanju objektivnog sistema za imenovanje tužilaca i sudija, kao i u povećanju delovanja Saveta za nadzor nad pravosuđem i tužilaštvom.

„Objektivan i transparentan sistem za izbor i imenovanje tužilaca zasnovan na zaslugama je od suštinskog značaja za promovisanje stručnosti i sposobnosti sudstva i tužilaštva, kao i za obezbeđivanje kvaliteta pravosuđa i efikasnosti sistema”, piše u izveštaju.

U vezi sa procesuiranjem ratnih zločina u domaćem pravosuđu, konstatuje se da je tek u maju 2017. godine, nakon gotovo godinu i po dana, Narodna skupšina imenovala Snežanu Stanojković kao tužioca za ratne zločine.

Izveštaj se takođe poziva na izjavu tužioca Međunarodnog krivčnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji iskazuje sumnju u posvećenost Srbije „pravdi za ratne zločine i vladavini prava“, a u vezi sa izručenjem troje članova Srpske radikalne stranke.

U oblasti suzbijanja korupcije, izveštaj kritikuje odlaganje usvajanja Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, kao i novog Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Napominje se da se Savet za borbu protiv korupcije ne konsultuje u mnogim stvarima i da se tek treba uspostaviti konstruktivniji odnos sa Savetom.

„Potrebno je osnaženo civilno društvo, jače institucionalno vlasništvo, koordinacija i nadzor, praćeno političkim rukovodstvom na visokom nivou kako bi se postigli opipljivi rezultati“, poručuje Komisija.

Kada su u pitanju osnovna prava, i pored ostvarenog napretka, Srbija kasni u usvajanju važnih zakona, kao što su Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštitniku građana, novi Zakon o zaštiti podataka, novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, kao i Zakon o besplatnoj pravnoj zaštiti.

Posebno je kritikovano stanje u medijima, nesprovođenje medijskog zakonodavstva u potpunosti, nedostatak slobode izražavanja i učestali napadi na novinare i zastrašivanje novinara.

U poređenju sa prethodnim izveštajem, Srbija je ostvarila napredak u pružanju obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina i srpskom kao drugom jeziku. Međutim, kasni se u izmenama Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina, kao i Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.

Bugarsko predsedavanje, (de)motivacija za Zapadni Balkan?

U velikoj meri se u poslednje vreme govori o značaju nastupajućeg bugarskog predsedavanja Savetom EU za evropske integracije Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana. Bugarska, koja od 1. januara preuzima predsedavanje EU, ne krije ambicije da će se u velikoj meri založiti za ubrzanje procesa proširenja Unije na Zapadni Balkan.

Međutim, Bugarska, koja se i sama suočava sa brojnim izazovima i problemima u vezi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, korupcijom, slobodom medija, ne može biti uzor budućim članicama EU, izjavila je Johana Dajmel iz Društva za jugoistočnu Evropu u Minhenu, a prenosi Dojče vele.

„Ukoliko takvi elementarni deficiti postoje, kako onda motivisati zemlje Zapadnog Balkana za reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala“, upitala je Dajmelova.

Bez obzira na sve to, od stanja u oblastima obuhvaćenim poglavljima 23 i 24 zavisi dalji napredak Srbije u evrointegracijama i dalji tok pregovora i u drugim oblastima, što je odlaganje otvaranja poglavlja 33 i pokazalo. Stoga je potrebno da Srbija ozbiljno krene u sprovođenje važnih reformi, ne isključivo zbog bržeg napredovanja u procesu integracija, već poboljšanja kvaliteta života svojih građana.

Povezani članci

Han: Verovatno napuštam mesto komesara za proširenje, ostajem posvećen regionu

EWB

Veber: Učinićemo sve da Srbiji damo kredibilnu evropsku perspektivu

EWB

EU očekuje od zvaničnog Beograda da se usaglasi sa sankcijama Rusiji

EWB