fbpx
European Western Balkans
Politika

Vlajkov: Bugarska nastavlja da podržava proširenje EU

Radko Vlajkov; Foto: Tanjug / Dragan Kujundžić

BEOGRAD – Glavni rezultat bugarskog predsedavanja Evropskom unijom jeste vraćanje na agendu pitanje njenog proširenja na Zapadni Balkan, izjavio je danas ambasador te zemlje u Srbiji Ratko Vlajkov.

“Uspeli smo da ubedimo partnere iz EU da se fokus ponovo mora usmeriti na zemlje Zapadnog Balkana, a posebno Srbiju. Iako se ranije nije govorilo o tome, govor predsednika EK Žan Klod Junkera pokazao je da je to ponovo važno, a Srbiji je dat i moguć datum”, poručio je ambasador.

On je, na završnoj konferenciji projekta “EU, Srbija i Zapadni Balkan” rekao da će Bugarska, i pored toga što više ne predsedava EU, nastaviti da podržava politiku proširenja, ali i Srbiju u nastojanju da izvrši sve neophodne reforme, sa kojima se ne sme praviti kompromis.

Važnu ulogu, smatra, odigralo je i učesće srpskog predsednika Aleksandra Vučića na Samitu u Sofiji, gde je postala jasna vodeća uloga Srbije u regionu.

Vlajkov je rekao i da je jasan napredak Srbije u reformama poglavlja u vezi sa najtežim poglavljima koja se tiču vladavine prava, ali i unapređenje dijaloga Beograda i Prištine.

Upitan kako tumači ponavljanje nekih primedbi u vezi sa vladavinom prava u izveštajima EU, Vlajkov je rekao da su primedbe iste jer se odnose na najteže oblasti.

“Vrlo je teško da posle decenija autoritarnog razvoja jedno društvo pređe na zrelu demokratiju. I u mojoj zemlji postoje i vide se tzv. recidivi iz prošlosti”, ukazao je ambasador.

O vladavini prava govorila je i član Centra za pravosudna istraživanja Vida Petrović Škero, koja je istakla da će se Srbija bez implementacije reformi u toj oblasti i kvalitetnog sudstva teško uklopiti u evropski sistem.

Ona je rekla da treba ozbiljno shvatiti primedbe Venecijanske komisije na Nacrt amandmana na Ustav RS i dodala da smatra da bi bila poželjna javna rasprava o tim amandmanima.

Petrović Škero, koja je bivša predsednica Vrhovnog suda Srbije, kaže da je važno ujednačiti sudsku praksu, promeniti način izbora sudija i omogućiti kroz raspravu postojanje kritičkog osnova na izveštaje EU.

Osnivač udruženja Eurobalkan, koje je pokrenulo projekat, Slavenko Grgurević rekao je da je Bugarska jasno viđena u međunarodnim krugovima kao ozbiljan faktor dobrosusedske saradnje u regionu Zapadnog Balkana i dodao da veruje da se to neće završiti njenim predsedavanjem.

“Pomoć komšija je jako važna, ali i da sami stvorimo standarde da možemo da žiivimo do momenta kada postanemo članica”, istakao je on.

Najvažnije što je Srbija uradila za šest meseci bugarskog predsedavanja, smatra, jeste formiranje IT klastera, smanjenje referentne kamatne stope NBS i rešeni problemi u platnom bilansu.

Kao predstavnik sektora malih i srednjih preduzeća govorio je vlasnik kompanije “Biomelem” Zoran Ilić, koji je istakao važnost vladavine prava i za preduzetnike, kako bi mogli da se oslone na zakon i državu.

Da bi srpski privrednici bili uspešni na evropskom tržištu, prema njegovom mišljenju, potrebna je autentičnost.

On je rekao i da bi poželjna bila dobra saradnja srpskih i bugarskih preduzetnika, koji imaju potencijal da svetkom tržištu ponude nešto autentično, a ne projekte unificirane u multinacionalnim kompanijama.

“Na kraju, svaka vlada mora da stvori ambijent za poslovanje i jak pravosudni sistem na koji možemo da se oslonimo. U tome nam posebno može pomoći Bugarska kao članica EU”, zaključio je Ilić.

Povezani članci

Kuburović, Fabrici i Mekalister obišli radove na Palati pravde

EWB

Šta će biti u zajedničkoj deklaraciji na Samitu u Sofiji?

EWB

Popović: Ekološki standardi u Srbiji se ne poštuju, strah građana opravdan

EWB SCREENING