Posle nekoliko pokušaja postizanja konsenzusa, izostala je saglasnost o otvaranju Klastera 3 u pregovorima Evropske unije i Srbije. U zaključcima Saveta Evropske unije, koji su usvojeni u utorak, navodi se da će se evropske vlade “vratiti na ovo pitanje” kada Srbija napravi dodatni napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom. Iako je vladavina prava sve vreme figurirala kao jedan od ključnih problema, vlasti u Srbiji su je najčešće zaobizali u svojim komentarima na ovu temu.
Upadljivo je da u javnim obraćanjima državnih zvaničnika, od predsednika Aleksandra Vučića, preko ministra spoljnih poslova Marka Đurića, do predsednice parlamenta Ane Brnabić, nema maltene nikakvog osvrta na pitanja kao što su unapređenje situacije u pravosuđu, izbornih uslova i stanja u medijima, iako u tim oblastima i Evropska komisija i Savet EU identifikuju probleme koji koče Srbiju u procesu evropskih integracija.
Zaključci Saveta za opšte poslove EU o proširenju, koji su usvojeni u utorak, sadrže konstataciju da se prihvata procena Evropske komisije da je Srbija tehnički spremna za otvaranje poglavlja iz Klastera 3, ali se napominje da će ova tema ponovo biti razmatrana kada Srbija ostvari dodatni napredak.
“Savet će se vratiti na pitanje otvaranja Klastera 3 na osnovu značajnog daljeg napretka Srbije, posebno u skladu sa oblastima pomenutim u paragrafu 29 i u skladu sa pregovaračkim okvirom”, navodi se u segmentu posvećenom Srbiji.
U pomenutom paragrafu precizirano je da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom “nastaviti da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora”.
Zaključci Saveta sadrže poziv Srbiji da nastavi da posvećuje posebnu pažnju punom poštovanju osnovnih prava, kao i zabrinutost zbog “nedostatka napretka u unapređenju slobode izražavanja i nezavisnosti medija”. Kako se ocenjuje, “izborni proces zahteva opipljiva poboljšanja i dalje reforme, u kontekstu izveštaja misije OEBS/ODIHR-a”.
Istovremeno, od Srbije se traži da pokaže “više političke volje daljim ubrzavanjem reformi i postizanjem konkretnih i opipljivih rezultata u Osnovama, posebno time što će nastaviti da se fokusira na ispunjavanje privremenih merila iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava”.
Holandska vlada vidi vladavinu prava kao problem, Srbija ponudila non-pejper
Da je stanje vladavine prava jedna od najvećih kočnica Srbije na evropskom putu, moglo se čuti i u proteklih nekoliko sedmica od više predstavnika država članica EU.
Holandski politikolog Vauter Cvirs objavio je nedavno odluku holandske vlade o proširenju Evropske unije u kojoj se podržava zatvaranje poglavlja sa Crnom Gorom, otvaranje Klastera 6 sa Albanijom, ali ne i otvaranje Klastera 3 sa Srbijom.
“Otvaranje ovog Klastera u ovo vreme ne bi bilo pravedno, imajući u vidu značajne bojazni o vladavini prava i napretku dijaloga sa Kosovom. Vlada očekuje dalje korake u ovom kontekstu. Takođe, od Srbije se očekuje da se eksplicitnije usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU”, preneo je Cvirs na društvenoj mreži X.
Kako su preneli briselski mediji, kao glavni razlog za protivljenje otvaranju Klastera 3 pojedine države navele su neusklađenost Srbije sa spoljnom politikom Unije i sankcijama prema Rusiji, te probleme u vladavini prava i u odnosima sa Kosovom.
Teme iz oblasti vladavine prava našle su se i u non-pejperu koji je Srbija uputila početkom decembra državama članicama EU. U ovom dokumentu navedena je lista koraka koje Srbija namerava da preduzme u kratkom roku da bi podstakla odluku o otvaranju Klastera 3, preneo je RTS.
U non-pejperu su navedeni pokretanje procedure za izbor novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije, revizija biračkog spiska u skladu sa preporukama ODIHR-a, uvođenje viza za treće zemlje u skladu sa viznom politikom EU i uspostavljanje pune operativnosti gasnog interkonektora sa Bugarskom.
Ana Lirman: Ne vidimo dovoljno napretka, naročito kada je reč o suštinskim poglavljima
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da bi u januaru ili februaru moglo da dođe do otvaranja Klastera 3, kao i da je “problem pre svega, sa Holanđanima i baltičkim državama”. On je u više navrata, uključujući konferenciju za medije tokom posete Nemačkoj 10. decembra, naveo da se zvanični Berlin ne protivi otvaranju Klastera 3.
Nasuprot tome, nemačka državna sekretarka za Evropu Ana Lirman, konstatovala je na skupu Nemačkog saveta za spoljne odnose 10. decembra da “ne vidimo dovoljno napretka, naročito kada je reč o suštinskim poglavljima, mislim da još nisu ispunjeni neophodni kriterijumi za to”.
Lirman, predstavnica nemačkih Zelenih, naročito se osvrnula na “nedostatak napretka” u vladavini prava, uključujući činjenicu da još nisu ispunjene preporuke ODIHR izborne misije, kao i na “pitanja medija, pravde i odgovornosti”, ali i na nedovoljnu usklađenost Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.

“Usklađenost Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom iznosi oko 58 odsto. Jasno je da to nije dovoljno za jednu državu koja teži da postane članica Unije”, ocenila je nemačka ministarka.
Tomas Haker, poslanik Bundestaga i izvestilac liberalne stranke FDP za Zapadni Balkan, otišao je i korak dalje od Lirman u demantovanju Vučićevih tvrdnji.
“I ta izjava pokazuje Vučićev težak odnos prema istini. Činjenica je da je Nemačka protiv otvaranja ove grupe pregovaračkih poglavlja što je, s obzirom na loš napredak Srbije u fundamentalnim pitanjima, jedina ispravna odluka“, rekao je Haker, preneo je N1.
Sa druge strane, nemački kancelar Olaf Šolc, nije se jasno odredio prema otvaranju Klastera, već je uopšteno govorio o preduslovima za napredak na evropskom putu, uključujući segment vladavine prava.
“Mi ćemo svakako pružati podršku koliko možemo, jer se radi o reformama za poboljšanje vladavine prava, slobode medija, i tako dalje. Naravno da je važno da ljudi u regionu održavaju dobrosusedske odnose. To se pre svega tiče odnosa Srbije i Kosova. Mi radimo na tome da pružamo podršku i jednoj i drugoj strani. Postoji sporazum koji je usaglašen i koji treba da se primeni“, rekao je Šolc tokom konferencije za štampu sa predsednikom Vučićem prošle nedelje.
Vlasti Srbije tvrde da je država “potpuno spremna za napredak na evropskom putu”
Zvaničnici Srbije nisu želeli da javno govore o sadržini non-pejpera koji su uputili evropskim zvaničnicima, već su pribegli “opštim mestima”, kao što su tvrdnje da evrointegracija ostaje strateški cilj države, iako je ceo pristupni proces “ispolitizovan”. Ilustracije radi, ministar spoljnih poslova Marko Đurić poručio je da je Srbija “potpuno spremna za dalji napredak na evropskom putu”.
Đurić je za RTS izjavio da je “dostizanje evropskih standarda u funkcionisanju institucija, kvalitetu života, u infrastrukturi i tehnologiji strateško opredeljenje Srbije i da je zato proklamovano da do kraja 2026. godine sprovedemo sve reforme potrebne za članstvo u EU”.
Govoreći o neotvaranju Klastera, predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izrazila je sumnju da li je “proces pridruženja zasnovan na zaslugama, odnosno da li u odnosu na rezultate reformi vi napredujete ka Evropskoj uniji ili je on više vođen politički”.
“Moje mišljenje je da je više vođen politički, ali kao što smo čuli, to je stalna debata, pa i u Evropskoj komisiji, u Evropskom parlamentu i kod država članica Evropske unije”, rekla je Brnabić.
U sličnom tonu, Elvira Kovač, predsednica skupštinskog Odbora za evropske integracije, prokomentarisala je da “proces zasnovan na zaslugama, zapravo ne postoji”.
“Ukoliko postoje interna merila za otvaranje poglavlja, koje je Srbija naravno ispunila i sama EK je četvrti put u svom izveštaju naglasila da jeste tehnički spremna za otvaranje grupe poglavlja klastera, a opet određene zemlje članice kažu ne, još uvek. Nažalost, to tumačimo kao ne baš najbolju poruku i činimo sve, dakle, svi zvaničnici iz svog ugla dela posla da li Skupštine, da li Vlade, da se ipak ta odluka promeni”, konstatovala je je Kovač.