fbpx
European Western Balkans
Društvo

“Zajednička prošlost mora da bude na dnevnom redu Londonskog samita”

BEOGRAD – Koordinatorka Inicijative za REKOM Nataša Kandić izjavila je na današnjoj konferenciji  pod nazivom „Berlinski proces – šta dalje?“ da je Berlinski proces pokazao da još uvek nema zajedničke perspektive kada je u pitanju prošlost.

Konferenciju je organizovao Evropski pokret u Srbiji, a na njemu su pored Nataše Kandić govorili i generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS) Suzana Grubješić, zamenica načelnika Odeljenja za Regionalne inicijative Sektora za EU Kristina Milosavljević, generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) Đuro Blanuša i istraživač iz Instituta za istraživanja civilizacijskog dijaloga iz Berlina Mateo Bonomi.

Tema skupa je bilo pitanje zašto je Berlinski proces još uvek potreban i da li je postao glavna okosnica regionalne saradnje.

„Berlinski proces počeo je sa jakim akcentom na pomirenje, a onda je to polako odlazilo u pozadinu, sve do samita u Trstu kada, zahvaljujući civilnom društvu, to ponovo postala tema – kako u okviru procesa, tako i šire“, rekla je Kandić.

Prema njenom mišljenju, ono što bi trebalo da bude na dnevnom redu predstojećeg londonskog samita jeste prvobitno formiranje zajedničke perspektive kada je prošlost u pitanju, i to kroz Međuvladinu komisiju REKOM.

Dodala je i da „pomirenja za nas traje zauvek i ostaje na mladima“, a da je RYCO, kao jedan od najvažnijih rezultata Berlinskog procesa, tu da pomirenje „neguje i razvija“.

„RYCO jeste jedan od najvećih efekata Berlinskog procesa, a njega je tako uspešnim učinila jasna politička podrška. Još uvek imamo jako puno predrasuda i stereotipa i među mladima, i dobro je da je Komisija pomirenje vratila u dokumente. Mislim da je ideja pomirenja nedostajala na početku Berlinskog procesa“, kazao je generalni sekretar RYCO-a Đuro Blanuša.

On je kazao i da je ranije regionalna saradnja bila fokusirana na ekonomske teme, poput energetike, ali da bez pravog pomirenja koncept ekonomskog povezivanja „gubi smisao“.

„Pitanje koje se ne postavlja jeste i to ako se svi putevi i mostovi naprave koji su to ljudi koji će ih prelaziti“, ukazao je.

Berlinski proces odigrao je korisnu ulogu u periodu zastoja u procesu proširenja i očuvao je dinamiku odnosa zemalja regiona sa važnim zemljama, ocenila je generalna sekretarka EPuS-a Suzana Grubješić.

„Ostaje da vidimo šta će se desiti na samitu u Londonu u julu, pošto je cela agenda usmerena na proširenje, kao i šta nas nakon Londona čeka – da li će se Berlinski proces nastaviti i da li je Poljska mesto održavanja sledećeg samita“, upitala je Grubješić.

Berlinska inicijativa je, prema rečima Jelice Minić iz EPuS-a, svakako odigrala važnu ulogu u pripremi nove Strategije EU za proširenje objavljene u februaru, jer je u velikoj meri korišćeno ono što se radilo u okviru njega.

Učesnici konferencije su skrenuli pažnju da su se okolnosti u Evropi i celom svetu značajno promenile od kada je počeo Berlinski proces, da Bregzit tada „nije bio na vidiku“, kao i da predsednik SAD u to vreme nije bio Donald  Trump, te da u tom svetlu treba razmotriti šta je to budućnost ovog procesa.

Naredni samit u okviru Berlinskog procesa biće održan 9. i 10. jula u Londonu, gde  se očekuje da će Deklaraciju o osnivanju REKOM-a potpisati premijeri Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Povezani članci

Konferencija „Evropa u više brzina – Zapadni Balkan u rikvercu?“

EWB

Evropski zvaničnici uputili saučešće porodicama žrtava pucnjave u osnovnoj školi u Beogradu

EWB

Predstavnik Delegacije EU u poseti Brusu i Novom Pazaru

EWB