fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Mišljenja

Zapadni Balkan ujedinjeno u borbi protiv rasprostranjenosti vatrenog oružja

Foto: Pixabay

Autor: Filip Stojanović, Centar za istraživanje javnih politika

Na devetom regionalnom sastanku o kontroli malog i streljačkog naoružanja u Tirani (28 i 29. maj), zvaničnici svih zemalja Zapadnog Balkana, doneli jednoglasnu odluku o usvajanju radnog dokumenta Mapa puta: održivo rešenje za ilegalno posedovanje, zloupotrebu i krijumčarenje lakog i malokalibarskog oružja na Zapadnom Balkanu do 2025. godine (Mapa puta). Takva odluka mogla bi imati dalekosežne pozitivne posledice na jačanje regionalne i ljudske bezbednosti na Zapadnom Balkanu.

Tokom brojnih ratova na prostoru Zapadnog Balkana, nagomilane su ogromne količine zaostalog oružja i municije u rukama građana (između 500.000 i 1.6 miliona domaćinstava u regionu poseduje vatreno oružje). Nemali broj tog oružja, kako legalnog tako i ilegalnog, je predmet krijumčarenja, ali se koristi i za izvršenje brojnih krivičnih dela, poput razbojništava, ubistava ili femicida. Prema poslednjim procenama MUP-a, u Srbiji ima oko 220.000 komada ilegalnog oružja.

Mapa puta predstavlja značajan vodič u postizanju održivog rešenja za problem ilegalnog posedovanja vatrenog oružja i municije u regionu. Mapa puta pruža sveobuhvatnu platformu za zajedničku akciju na strateškom, političkom i operativnom nivou. S obzirom da će ovaj dokument biti inkorporiran u Berlinski proces, njegova implementacija će olakšati napore država kandidata u ispunjavanju nekih važnih bezbednosnih uslova za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Pored toga, ovaj dokument direktno doprinosi ostvarivanju cilja 16 Agende 2030 UN sa posebnim fokusom na podcilj 16.4. koji se odnosi na smanjivanje nezakonitih tokova oružja i novca. Nakon sastanka u Tirani, 10. jula 2018. godine Mapa puta biće predstavljena na Samitu EU-Zapadni Balkan u Londonu.

Ovaj dokument razvile su institucije država regiona u saradnji i pod pokroviteljstvom Nemačke federalne kancelarije za spoljne poslove i Centra za kontrolu lakog naoružanja u jugoistočnoj Evropi (SEESAC), a uz koordinaciju Velike Britanije, Francuske i Evropske komisije.

Značaj Mape puta za bezbednost Republike Srbije

Pored brojnih međunarodnih konvencija i sporazuma koje je Republika Srbija ratifikovala, kroz proces pristupanja Evropskoj uniji, Srbija je usvojila i niz obaveza koje se odnose na kontrolu rasprostranjenosti vatrenog oružja. Međutim, iznenađujuće da u novim nacrtima strateških dokumenta (Strategije nacionalne bezbednosti i Strategije odbrane Republike Srbije) ne prepoznaju se negativni efekti rasprostranjenosti vatrenog oružja po bezbednost pojedinca, niti se definišu mehanizmi za odgovor na ovaj bezbednosni izazov.

Prva Strategija koja se bavila kontrolom streljačkog i lakog oružja, istekla je 2015. godine, a njena primena bila je polovična jer je prateći Akcioni plan usvojen sa kašnjenjem od tri godine. Nova Strategija kontrole streljačkog i lakog oružja još uvek nije usvojena iako je Akcionim planom za Poglavlje 24 to bilo predviđeno. Nakon probijanja svih rokova, ove godine je, uz ekspertsku podršku Misije OEBS u Srbiji, pripremljen nacrt nove Strategije, ali je prema informacijama MUP-a, njeno usvajanje pomereno za kraj godine. Jedan od razloga je usaglašavanja nacrta sa načelima i ciljevima Mape puta.

Koliko je ovo pitanje značajno i za Evropsku uniju govori činjenica da su prošle godine lideri Zapadnog Balkana i EU u okviru Berlinskog procesa izašli sa deklaracijom, izdatom posle Samita u Trstu (Trieste Western Balkans Summit 2017), kojom podržavaju unapređenje borbe protiv trgovine streljačkim i lakim naoružanjem kroz bolju fizičku zaštitu skladišta zaliha vatrenog oružja i podsticanje dobrovoljne predaje oružja.

Šta su ciljevi Mape puta?

Kreatori Mape puta prepoznali su rasprostranjenosti vatrenog oružja kao ozbiljan bezbednosni problem i kroz sedam specifičnih ciljeva definisali aktivnosti čijim bi se ostvarivanjem do 2025. godine direktno doprinelo boljoj kontroli i smanjivanju nagomilanih viškova naoružanja i municije. Posebno je značajno napomenuti prvi cilj koji se tiče usklađivanja kontrole legalizacije oružja sa EU zakonodavstvom koja bi trebalo da bude standardizovana za čitav region Zapadnog Balkana. U ciljevima 4 i 5, kreatori Mape puta identifikovali su dva krucijalna bezbednosna rizika – smanjivanje snabdevanja, potražnje i zloupotrebe vatrenog oružja kroz zagovaranje i podizanje svesti i smanjivanje procenjenog broja vatrenog oružja u ilegalnom posedu. U cilju 7 nedvosmisleno je naglašena potreba saradnje i koordinacije između državnih bezbednosnih institucija u pogledu smanjivanja rizika od proliferacije i preusmeravanja vatrenog oružja, municije i eksploziva za vršenje terorističkih akata ili za korišćenje u sukobima na aktuelnim ratnim žarištima. Propusti u kontroli trgovine oružjem mogli bi otežati  bezbednosnu dinamiku, ali i proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Jednoglasno usvajanje Mape puta je važan korak ka osiguravanju mira i stabilnosti u regionu i jačanja bezbednosti građana. Inkorporiranje ciljeva Mape puta u novu Strategiju kontrole lakog i streljačkog oružja Republike Srbije trebalo bi da doprinese njenoj primeni u Srbiji. Ipak ne treba smetnuti s uma da problem rasprostranjenosti vatrenog oružja nije samo pitanje tradicije ili folklora, i nasleđa ratnih sukoba već i posledica nedovoljnog poverenja u institucije sektora bezbednosti. Da bi se ciljevi Mape puta realizovali do 2025. godine važno je raditi na povećanju poverenja i transparentnosti rada institucija sektora bezbednosti i ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Povezani članci

[EWB Intervju] Nemec: Pravilno funkcionisanje demokratskih institucija je centralni stub procesa pristupanja Srbije EU

Sofija Popović

Koje su glavne poruke Makronove posete Beogradu?

EWB

Šta za Srbiju znači otvaranje Poglavlja 9?

Nikola Cuckić