BEOGRAD – Države članice Evropske unije zvanično su pokrenule novu eru u oblasti odbrambene saradnje potpisivanjem pakta “stalna strukturna saradnja” (PESCO) koji predviđa zajednička ulaganja u vojsku i projekte razvoja kako bi se pomoglo EU da se suprotstavi bezbednosnim izazovima.
Pakt su potpisale 23 od 28 zemalja članica EU, prenosi AP i dodaje da su među zemljama koje nisu potpisale program Velika Britanija, koja napušta Uniju, i Danska.
Članice koje nisu potpisale pakt mogu da mu se pridruže kasnije, a Britanija može donekle da učestvuje ako to koristi celoj EU.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini opisala je novi pakt kao “istorijski trenutak u evropskoj odbrani”, istakavši da to što se “23 države članice angažuju kad je reč i o sposobnostima i o operativnim koracima – nešto veliko”.
Mogerini je izjavila da su države već podnele više od 50 zajedničkih projekata u oblasti odbrambenih sposobnosti i vojnih operacija.
Prema njenim rečima PESCO, koji se finansira iz fonda za odbranu EU, omogući će državama članicama da iskoriste ekonomiju Evrope i u tom smislu ispune postojeći raskorak u učinku.
Ona je navela i da novi evropski pakt predstavlja dopunu u odnosu na bezbednosne ciljeve NATO-a jer EU, kako je rekla, ima sredstva da se bori u hibridnom ratovanju uz upotrebu konvencionalnog oružja, ali i propagande i sajber napada – kakva Severnoatlantska alijansa nema na raspolaganju.
U skladu sa paktom PESCO, zemlje EU će se obavezati i da povećaju vojne troškove, mada neće odrediti donji prag poput NATO-a, navodi američka agencija.
Nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel pohvalio je sporazum kao “veliki korak ka samodovoljnosti i jačanju bezbednosne i odbrambene politike EU što je zaista prekretnica u evropskom razvoju”.
Gabrijel je rekao i da je saradnja ekonomičnija nego da svaka članica pojedinačno ulaže u odbranu, izrazivši uverenje da će evropska saradnja u oblasti odbrane doprineti uštedi novca.
Sporazum predviđa da države članice podnesu akcioni plan u kojem u krupnim crtama iznose svoje odbrambene ciljeve, nakon čega će Mogerini, vojni šefovi EU i Evropska odbrambena agencija proceniti da li se ti planovi poštuju, a članice koje ne ispune obaveze mogle bi biti izbačene iz grupe.
Zvaničnici EU naglašavaju da nije reč o samo birokratskoj saradnji, već o istinskom ulaganju koje će pomoći u razvijanju evropske odbrambene industrije i podstaći istraživanje i razvoj u oblasti vojnih sposobnosti, što je bloku preko potrebno.
Potpisi su znak političke volje, ali će ovaj program stupiti na snagu tek kada bude pravno odobren, verovatno u decembru.