BEOGRAD – Među državama Zapadnog Balkana, Srbija je tokom 2019. godine najviše izdvajala za vojsku, pokazuju najnoviji podaci Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI), piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
SIPRI je u svojoj analizi naveo da je vojna potrošnja tokom prošle godine oko 1,14 milijarde dolara što predstavlja povećanje od 326 miliona dolara u odnosu na 2018. godine, odnosno oko 43%. Ovim skokom Srbija je prestigla Hrvatsku koja je 2018. godine bila na prvom mestu po vojnoj potrošnji, prenosi RSE.
Na listi od 15 država sa najvećim skokom u finansiranju u odnosu na 2018. godinu, Srbija se našla na visokom petom mestu.
RSE piše da sve države Balkana u odnosu na 2018. godinu beleže rast u vojnoj potrošnji s tim da Hrvatska i Srbija prednjače, svaka sa oko milijardu dolara u 2019. godini.
Što se tiče ostalih zemalja Balkana, sve zemlje u odnosu na Srbiju i Hvatsku imaju znatno manje vojne investicije, pa tako Albanija ima 198 miliona dolara, Bosna i Hercegovina 183 miliona, Severna Makedonija 151, Crna Gora 89,3, dok Kosovo ima najmanje vone rashode sa 65,7 miliona dolara. RSE primećuje da niko osim Srbije nema procentualno toliko veliki skok u odnosu na 2018. godinu.
Portal međutim navodi da je u slučaju Srbije karakteristična netransparentnost finansiranja.
“Za vojna ulaganja Srbije poslednjih godina karakteristična je netransparentnost finansiranja. […] Ono što se zna jesu sredstva namenjena vojsci iz budžeta Srbije koja su se takođe uvećavala. U 2019. Ministarstvo odbrane bilo je jedino od svih resora u Vladi Srbije koje je dobilo dodatnih 23,5 milijardi dinara (199 miliona evra). Ipak, i u ovom segmentu nije bilo moguće utvrditi u šta je tačno budžet vojske, od oko 796 miliona evra, uložen jer su prikazi Ministarstva odbrane bili netransparentni”, piše RSE.
Hrvatska, koja je članica NATO-a, poslednjih godina takođe je počela da jača svoju vojsku, ali ni približno kao Srbija. Njeni troškovi u odnosu na 2018. godinu su se uvećali za 43 miliona dolara. Zanimljivo je to da podaci SIPRI-ja pokazuju da se vojno izdvajanje Hrvatske i Srbije godinama međusobno prate.
S druge strane strane, od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, vojna ulaganja Kosova su postepeno rasla poslednjih godina, te su prema podacima SIPRI, ona 2008. godine iznosila 9 miliona, da bi 2009. porasla na 27 miliona dolara. Od 2017. godine, sredstva su bila konstantno iznad 60 miliona, navodi RSE.
Na SIPRI top 15 listi država sa najvećim skokom u vojnim ulaganjima, našla se i Severna Makedonija koja je 27. marta postala clanica NATO-a. Ova zemlja ima uvećanje vojnog izdvajanja za 30% u odnosu na 2018. godinu i ona se nalazi na šestoj poziciji, odmah iza Srbije.
Crna Gora i Albanija u svojim vojnim izdvajanjima takođe pokazuju trend rasta, ali njihovi budžeti, prema podacima SIPRI, nisu naročito oscilirali u poslednjih deset godina.
Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) je jedan od najuglednijih međunarodnih instituta sa sedištem u Stokholmu. Institut je osnovan 1966. godine i bavi se istraživanjem i prikupljanjem podataka iz oblasti konflikata, oružja, kontrole naoružanja i razoružanja.