PODGORICA – Zapadnom Balkanu nisu dovoljne samo reči pohvale u izveštajima o napretku, već mu je neophodna Evropska unija koja nagrađuje individualne uspehe u postignutim reformama – jedan je od zaključaka konferencije u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju iz Podgorice, posvećene demokratskoj konsolidaciji zemalja Zapadnog Balkana kroz ispunjavanje političkih kriterijuma.
Dan nakon objavljivanja paketa o proširenju Evropske komisije, komentarišući napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava i demokratije predsednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, Slaven Radunović, istakao je da bi ovaj dokument trebalo da sadrže manje diplomatskog rečnika, a više nedvosmislenog ukazivanja na kršenje osnovnih evropskih vrednosti i principa Evropske unije.
Govoreći o stanju podele vlasti u ovoj zemlji, kao jednom od stubova svake liberalne demokratije, napomenuo je da postoji njegovo ozbiljno narušavanje kroz dominaciju izvršne vlasti nad svim segmentima političkog života, a usled nesmenjivosti vlasti u ovoj zemlji.
“Ovakva situacija dovela je do zarobljenosti institucija i nepostojanje uslova za izgradnju demokratske kulture“, naveo je Radunović.
Znatno optimističniji u pogledu dosadašnjeg napretka u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji i budućim reformskim procesima bio je Artan Grubi – predsednik Odbora za evropske poslove Skupštine Severne Makedonije.
U prethodnih godinu i po dana, kroz razrešavanje bilateralnih sporova sa susedima i skorašnjom reformom bezbednosne službe, Severna Makedonija značajno napredovala čime je, prema njegovim rečima, opravdano ponela titulu „sjajnog primera“ reformskog procesa na Zapadnom Balkanu.
U sklopu reformskih napora koji se preduzimaju u ovoj zemlji, istakao je da je odbor kojim predsedava, inicirao i donošenje zakona o vetiranja sudija i tužioca po ugledu na proces koji je u toku u Albaniji i iskustvima u borbi protiv korupcije u Letoniji.
Međutim, kada je reč o tome da li će Evropska unija na ovaj reformski zamajac odgovoriti datumom za otpočinjanje pregovora na sednici Saveta Evropske unije u junu, bio je znatno oprezniji.
“Evropska unija treba da nagradi reformski proces, nije moguće za nas da pogodimo metu u pokretu“, naglasio je Grubi.
Predsednik Odbora za evropske integracije Narodne Skupštine Republike Srbije Nenad Čanak izneo je stav da je Evropska unija, kao primarno mirovni projekat na tlu Evrope, treba da zajedno primi zapadnobalkansku šestorku u svoje članstvo i tako dovede do relaksiranja bilateralnih problema.
“Etnonacionalističke tenzije oživljavaju u Evropskoj uniji usled dolaska do dezintegrativnih procesa, što je najbolje vidljivo na primeru otvaranja irskog i škotskog pitanja u kontekstu Bregzita“, naveo je Čanak.
Poverenje u izborni proces i pravedne institucije najvažnija su pitanja demokratske konsolidacije
Legitimitet i integritet izbora značajno utiču na rad političkih insitucija i zato je potrebno raditi na njihovom osnaživanju – zajednički je stav Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Centra za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA), Fondacije Metamofozis i Udruženja građana Zašto ne? u okviru predstavljanja publikacije „Demokratija bez institucija – novi balkanski izum“.
Kao najveće probleme u ispunjavanju političkih kriterijuma na putu ka Evropskoj uniji, Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju vidi u nepostojanju podele vlasti i sumnji kod dela građana u regularnost izbornog sistema.
“Problem sumnje u regularnost očitavao se u bojkotu Skupštine Crne Gore od izbora 2016. godine do kraja prošle godine, čime je onesposobljena ključna demokratska institucija“, istakla je, i dodala da što se tiče borbe protiv kriminala i korupcije dodala je da postoji napredak, ali je potrebno raditi na prevenciji ovih fenomena.
U oblasti javne uprave, Kovačević je zaključila da je prepoznat je napredak i od strane Evropske komisije, naročito u delu koji se tiče planiranja politika i uspostavljanja mehanizama zapošljavanja, ali je neophodna njihova efikasna operacionalizacija i depolitizacija institucija, kako bi se najbolje iskoristili profesionalni resursi Crne Gore.
Bardil Jašari iz Fondacije Metamorfozis, kazao je da je u Severnoj Makedoniji ostvaren vidljiv napredak u protekloj godini i da to građani mogu osetiti. S obzirom da Severna Makedonija ima od 2005. godine status kandidata, dosta napora je uloženo u harmonizaciju zakonodavstva, ali je zaključio da je potrebno učini još više u njegovoj implementaciji.
“Za Severnu Makedoniju je ključnu da se vrati poverenje građana u institucije – parlament, vladu, pravosuđe i naravno medije“, objasnio je Jašari i istakao da institucije moraju postati ne samo efikasnije nego i pravednije.
U Srbiji je problem u tome što se reformski procesi pokreću u cilju dnevno-političkih potreba i kao ad-hoc inicijative – zaključio je Pavle Petrović iz Centra za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA).
“Građani se sve teže mogu informisati o radu javnih institucija, a nezavisni mediji su ograničeni na onlajn platforme i portale, dok Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne obavlja svoju ulogu na zadovoljavajući način“, naveo je Petrović.
Darko Brkan iz udruženja građana “Zašto ne” je izneo zapažanje da zahtevi Evropske unije u pogledu ispunjavanja uslova za sticanje statusa kandidata Bosne i Hercegovine rastu i istakao da nije optimista u pogledu njihovog skorog ispunjavanja. Evropska komisija prepoznala u svom izveštaju problem izbornog sistem u Bosni i Hercegovini, koji je kako je rekao, podložan manipulacijama.
“Proširenje je najznačaniji alat zajedničke spoljne politike Evropske unije, ali je ona trenutno okrenuta traženju rešenja za vlastite probleme, kao što je Bregzit i formiranje institucija posle poslednjih evropskih izbora“, poručila je Joana Popesku iz organizacije Global Fokus iz Rumunije.
Ona je naglasila da bi Evropska unija svakako trebalo da nagradi zemlje koje ispunjavaju kriterijume, a iz rumunskog iskustva pristupanju poručila da je bolje da određene reforme budu sporije, ali održivije na duže staze.