BEOGRAD – Postoji li, iz perspektive Srbije, razlika između toga da li će u Beloj kući od 2021. nastaviti da boravi Donald Tramp, ili će funkciju predsednika preuzeti kandidat Demokratske partije? Dva različita odgovora na ovo pitanje mogla su se ove nedelje čuti u Srbiji i Sjedinjenim Državama, a glavni akter kontroverze bio je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.
Inicijativu koju je Dačić u utorak izložio Srpskom telegrafu, a koja se sastoji u organizovanju Srba u SAD kako bi na izborima podržali Trampa, naišla je na kritiku Majkla Karpentera, bivšeg spoljnopolitičkog savetnika podpredsednika, a danas predsedničkog kandidata Džoa Bajdena.
“Srpski ministar spoljnih poslova planira da se umeša u domaću politiku SAD organizovanjem Amerikanaca srpskog porekla da glasaju za Trampa 2020. Lično, mislim da pravi veliku grešku, i da podrška SAD evropskom putu Srbije treba da bude pitanje oko kojeg se slažu obe stranke (Republikanci i Demokrate)”, napisao je Karpenter, čiji je bivši šef u ovom trenutku favorit da osvoji nominaciju Demokratske partije, a takođe i predsedničku trku protiv Trampa.
Dačić nije ostao dužan za ovaj komentar, ističući da organizovanje građana zajedničkog porekla kako bi podržali nekog predsedničkog kandidata nije novost.
“A kad Jevreji glasaju za Trampa, to nije mešanje, ili kad Albanci glasaju za Klintonove ili (kongresmena Eliota) Engela. Ne govorim ja o Srbiji kao državi, govorim o državljanima SAD našeg porekla. U Americi tako stvari funkcionišu. U Engelovoj izbornoj jedinici Albanci mu uvek donose pobedu”, kazao je Dačić za Politiku.
Međutim, uprkos najavi ove inicijative, imenovanju Džona Boltona na mesto savetnika za nacionalnu bezbednost, pa čak i Dačićevoj prezentaciji podrške srpskih tabloida Trampu pre dve godine, za vreme mandata trenutnog predsednika nije pokrenuta inicijativa koja se značajno razlikuje od politike prethodnih adiministracija.
Da SAD podržava put Srbije ka EU, a odnose sa Kosovom treba normalizovati, Srbija je u poslednje dve godine čula od sva tri predstavnika Vašingtona zaduženih za Balkan – Hojta Brajana Jia, Vesa Mičela i Metjua Palmera. Činjenica da oba procesa ne napreduju velikom brzinom i pored dodatnog angažovanja nekih evropskih lidera, poput predsednika Makrona, čine da komentar Majkla Karpentera o odsustvu partijske obojenosti politike SAD-a prema Srbiji zvuče uverljivo.
Sa druge strane, spoljnopolitički komentator Politike Boško Jakšić još u martu je primetio u komentaru za naš portal da su Sjedinjene Države postale aktivnije u poslednjih godinu ili dve, i da bi, nasuprot “neefikasnoj” EU mogle da ubrzaju postizanje sporazuma o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, neophodan uslov za srpsko članstvo u Uniji.
Ovakav razvoj događaja se, očigledno, još nije desio, a pitanje je i koliko će izbori i na Kosovu i na Srbiji uticati na brzinu normalizacije. Ipak, programski direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost Marko Savković smatra da određene razlike između Trampove i prethodne administracije svejedno postoje.
“Promena koje se dogodila je, rekao bih, dvostruka – s jedne strane, Stejt dipartment od 2018. i stogodišnjice obeležavanja završetka Prvog svetskog rata (u kome su Srbija i SAD bile saveznice) vodi jednu vrlo uspešnu i dobru kampanju javne diplomatije (“Vi ste svet”…). Drugo, govori se o tome kako je u administraciji predsednika Trampa, opet, negde od polovine prošle godine, prisutno “razumevanje” ili “veće razumevanje” za pozicije Srbije”, kaže Savković za EWB.
On napominje da se “razumevanje” često tumači kao prosta podrška ideji razgraničenja između Kosova i Srbije što, prema njegovom mišljenju, nije potpuno precizno.
“SAD sve vreme govore da će prihvatiti takvo rešenje oko koga se dve strane usaglase, koje ne narušava stabilnost regiona i koje će voditi uzajamnom priznanju. Tu ima nijansi”, naglašava Savković.
On, međutim, dodaje i da je Dačićev komentar delimično namenjen za unutrašnju upotrebu, kao i da bi “kampanja” kakvu predlaže imala ograničen efekat, jer će deo građana SAD srpskog porekla bez obzira na sve glasati za Demokrate.
“Mislim da se u jednom delu politika SAD neće menjati, nevezano od toga ko bude sledeći predsednik. A to je želja da odnosi sa Srbijom budu mnogo bolji, kao i slika o SAD u Srbiji. Ovakva kakva jeste, politika Srbije ide protiv državnog interesa, bilo da je taj interes tzv. “borba za Kosovo”, bilo da je, nadam se, iskrenija, ambicija da se postane članicom EU”, zaključuje Savković.
Predsednički izbori u SAD održaće se u novembru 2020, a protivkandidat Donaldu Trampu biće najverovatnije poznat tek početkom leta naredne godine. To ostavlja dovoljno vremena za Dačićevu kapmanju podrške, ukoliko je ona bilo šta ozbiljnije od dnevnopolitičkog sredstva.