LONDON – Ugledni britanski dnevnik Fajnenšel tajms (Financial Times, FT) se u svom članku o novoj političkoj podeli Evrope, osvrće na pobedu Emanuela Makrona na predsedničkim izborima u Francuskoj. Iako je nakon francuskih izbora Evropa odahnula, list primećuje da su u porastu tenzije između istoka i zapada Unije, kao i one na Balkanu, koje bi mogle da poremete njeno jedinstvo.
Kao glavni problem, FT primećuje različite struje u EU koje bi mogle da uspore dalju integraciju Unije. U članku se navodi da, iako ne postoji linija koja razdvaja Evropu na istok i zapad, „sudarajući nacionalni interesi, vrednosti i vizija budućnosti“ predstavljaju potencijalni rizik jer bi ugrozili jedinstvo EU, usmeravajući kontinent na dva različita pravca.
Kao primer lidera koji bi mogao da ugrozi budućnost ujedinjene Unije, FT navodi Viktora Orbana – premijera Mađarske, kojeg EU kritikuje zbog ugrožavanja prava i sloboda građana, onih vrednosti na kojima je zasnovana EU.
Pored Orbana, tu je i i premijer i budući predsednik Srbije Aleksandar Vučić, za kojeg se kaže da „često igra na kartu Rusije“ kako bi približio Srbiju EU. Međutim, piše FT, EU vidi Vučića kao „korisnog moćnika“, koji bi mogao ograničiti uticaj Rusije na Balkanu.
Kako Vučić igra na „kartu Rusije“, tako Hašim Tači – predsednik Kosova, igra na kartu „Velike Albanije“. FT navodi da su u poslednjim nedeljama Tači, ali i premijer Albanije Edi Rama, pomenuli stvaranje ’Velike Albanije’, pa se čini da bi ona mogla da postane nešto više od „puke fantazije“. Da optužbe Rusije kako zapadne vlade podržavaju stvaranje ’Velike Albanije’ nisu tačne, objašnjava se time da su zapadne diplomate na Balkanu „vrlo iritirane“ izjavama Tačija i Rame.
Pored ovih problema, države Zapadnog Balkana se susreću i sa mnogim drugim problemima.
U članku se skreće pažnja na Albaniju, Makedoniju, Srbiju i druge balkanske države koje teže članstvu u EU, za koje se kaže da su daleko od članstva zbog „etničkih tenzija, političke nestabilnosti, slabe administracije, slabe ekonomije, korupcije i organizovanog kriminala“.
FT smatra se da su problemi različitih stavova istoka i zapada povezani sa problemima na Balkanu, koji između ostalog predstavljaju „frustraciju među zapadnoevropskim političkim elitama“ jer proces EU integracija traje preko deset godina. Kao osnovno pitanje na Balkanu postavlja se pitanje koliko članice zapravo žele nova proširenja. Jasno je da EU „održava čitav proces živim“ održavajući otvorenom formalnu proceduru za pristupanje.