fbpx
European Western Balkans
Mišljenja

Nade i strahovi: Pitanja o inovacijama

Majlinda Bregu; Foto: Privatna arhiva M.B.

Ulazim u hotelsku sobu u Briselu i na TV ekranu se pojavljuje čitav niz aplikacija. Pokušavam da nađem „TV aplikaciju“ i pogledam vesti, dok istovremeno na mobilnom otvaram elektronsku poštu, čitam poruke, pregledam WhatsApp, Twitter i Instagram na oba svoja telefona.

Ali, TV ekran izgleda kao digitalna soba!

Želim samo da slušam vesti u pozadini, a ne da kontaktiram sa NASA-om! Onda shvatim da aplikaciju za CNN mogu da prebacim na TV, tako da je sve u redu. A možda ipak i nije. Opet se prisećam da je, na moju veliku žalost, Juval Harari bio u pravu kada je rekao da su ljudi na ivici da se spoje sa mašinama.

Možda imam izvesne predrasude o tome kako tehnološka revolucija  u svetu menja naše živote. Ono što je sigurno jeste da u poređenju sa mladim ljudima se osećam nespretno kao  amater.

Možda je to strah od radikalnih inovacija. Tehnološka revolucija je globalnog karaktera, međutim, brzina prilagođavanja i reakcije na nivou politika država su, i dalje, s pravom ili ne, u velikoj meri nacionalnog ili regionalnog karaktera i odražavaju strukturu različitih ekonomskih sistema i društvene okolnosti.

Ali i dalje se pitam koliko smo mi iz ovog regiona dobri u pronalaženju igle u plastu sena od ogromnog prostranstva inovacija i tehnologija?

Pritom mislim na baš onu koja nam može pomoći da uočimo nepravilnosti u ovom globalnom preoblikovanju ekonomija pod okriljem Četvrte industrijske revolucije?!

Koja bi inovacija mogla da pomogne našem regionu da postigne dramatičan skok sa sporih na konkuretske inovacije i da bolje iskoristi sve veći tehnološki razvoj?

Šta je to potrebno da se pokrenemo iz stanja usporenosti i duplo brže radimo na transformaciji radnih mesta, prilagođavanju obrazovanja i politike konkurentnosti, tako da škole i univeziteti mogu generacijama koje dolaze pružiti veštine koje su im potrebne za rad u ekonomiji koja je u nastajanju?!

Pre više od 300 godina ser Isak Njutn je rekao: „Svako telo ostaje u stanju mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja sve dok ga dejstvo drugog tela ne prisili da to stanje promeni“.

Koja bi to „sila“ mogla da primora Zapadni Balkan da izađe iz začaranog kruga i promeni stanje stvari?

Šta je to “nešto” što bi moglo da preokrene stvari u našu korist, ubrzalo reforme i dalo novi podsticaj razvoju regiona i što bi istovremeno otvorilo mogućnosti za građane i zaustavilo sve veći odliv kvalifikovane radne snage?

Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Srbija bile su među prvih deset zemalja sveta po odlivu kvalifikovane radne snage u 2018. godini. U zadnjih pet godina 5.7 miliona ljudi napustilo je Zapadni Balkan. To je jedna trećina stanovništva.

Nekada su glavne izvozne kategorije iz regiona bile čelik, aluminijum i tekstil. To više nije slučaj. Tržište se sada okrenulo električnoj opremi, mašinama i prevoznim sredstvima, što je prvestveno podstaknuto direktnim stranim ulaganjima za koje je potreban veći stepen tehnološkog napretka i napredna tehnologija obrade.

Ali, da li je to sve što je potrebno za inovacije? Više izdvajanja za budžet za istraživanja i razvoj?

Zapadni Balkan ulaže manje od 1 odsto BDP-a za inovacije i istraživanja. Samo 30 do 40 odsto poslovnih subjekata se bavi inovacijama i većina njih se samostalno finansira, bez ikakve podrške javnog sektora.

Ipak, inovacije su u stvarnosti mnogo većeg opsega. Provera kapaciteta za rad različitih inkubatora, ubrzavanje razvoja tehnologija i zaokret u cilju sustizanja oni koji više ulažu u inovacije i dalje je proces spoznaje na Zapadnom Balkanu.

Inovacije se brže šire na jedinstvenom tržištu i doprinose većoj konkurentnosti na globalnoj sceni. Malim koracima tokom 2019. godine samo je 9 odsto preduzeća na Zapadnom Balkanu reklo da su sarađivali sa univerzitetima na istraživanju i razvoju ili tehnološkom razvoju proizvoda u cilju razvoja novih proizvoda ili usluga. (Napominjem da je istraživanje Balkanski barometar za 2020. u toku, ovi podaci izneti su samo za potrebe ovog članka.)

U protekle tri godine, 26 odsto njih reklo je da je napravilo proizvode koji su novi na tržištu, 4 odsto je napravilo proizvode koji su prvi te vrste u Evropi, a 3 odsto proizvode koji su prvi te vrste u oblasti inovacija u svetu. Velika većina, odnosno 79 odsto, reklo je da su te inovativne proizvode razvili samostalno, dok je samo 4 odsto imalo finansijsku podršku javnog sektora ili donatora.

Inovacije podstiču ekonomski rast tako što pomažu preduzećima da proizvode više sa manje sredstava ili da postižu veći rezultat sa istim sredstvima. Inovacije takođe predstavljaju osnovni izvor rasta preduzeća i industrije. Uspešno iskorišćavanje novih ideja od ključnog je značaja za poboljšanje poslovanja preduzeća, izlazak na tržište sa novim ili boljim proizvodima i uslugama, povećanje efikasnosti i, najvažnije, za povećanje profitabilnost. Inovacije takođe pozitivno utiču na sposobnost društva da na održiv i efikasan način rešava zajedničke probleme, obično uz primenu nove tehnologije.

Električna energija je promenila način ratovanja i društvene prilike u 19. veku. Tehnologija iz dana u dan oblikuje svetsku ekonomiju. Inovacije proizvoda, inovacije procesa, marketinške inovacije i inovacije u načinu rukovođenja čine osnovu konkurentnosti.

Nada i strah su pokretači svega novog i inovativnog, nalik minskom polju, ali ako u njega ne uskočimo da li ćemo dobiti svoj deo koristi od revolucije koja će još jednom promeniti živote koje živimo?!

Zasigurno na bolje. Mi smo tu da osiguramo da se „ono manjkavo“ popravi tako da služi našim ciljevima.

Vreme je za inovativne umove! Regionalni savet za saradnju (RCC) i Svetski ekonomski forum udružili su snage i pokreću akcelerator konkurentnosti i inovacija na Zapadnom Balkanu.

Ovo je prvi regionalni akcelerator, a ujedno i prvi takve vrste u svetu. Akcelerator će biti predstavljen 21. februara u Tirani, a sa radom će, nadamo se uspešno, uz podršku svih vlada ekonomija iz regiona, početi do kraja ove godine.

Šta su rizici? Mnogi ljudi poput mene možda imaju strah od košmara u kome prepreke više nisu samo filozofske, već algoritmi mogu da podstaknu i na lično preispitivanje. Ali, kao što je neko rekao, za dobre i istinske inovacije potrebna je interakcija među ljudima, sukob mišljenja, argument, rasprava.

Ubrzajmo inovacije tako što ćemo se osloboditi straha od nepoznatog!

Povezani članci

Suženi prostor za civilno društvo u evropskim integracijama

EWB

Bez izlaska iz mitova, ostaćemo u zapećku globalnih kretanja

Aleksandra Joksimović

Kako pokrenuti voz propuštenih šansi

Vladan Žugić