BEOGRAD – Srbija bi trebalo da postepeno usklađuje spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, zaključak je trećeg panela „Poglavlje 31 – izazovi, prepreke i rešenja za Srbiju i Zapadni Balkan“ današnje konferencije „Evropa u više brzina: produbljivanje bezbednosne i odbrambene politike“ koju je organizovao ISAC fond.
Šef odseka za Zapadni Balkan Evropske spoljnopolitičke službe Eduard Auer smatra da se Srbija uvek nalazila između Istoka i Zapada i da je to ostavilo izvesne posledice.
„Srbija ne želi da se odluči za jedinstveni identitet i želi da linije raskola Istoka i Zapada poveže, što će dovesti do toga da Srbija ima koristi od svoje veze za dva sveta“, kaže Auer i dodaje da je to ono što predstavlja bogatstvo jedne zemlje.
Međutim, spoljna politika Srbije svakako oseća posledice tog raskola i Auer naglašava da bi „Srbija trebalo postepeno da usklađuje spoljnu politiku sa EU“.
Što se tiče pitanja bezbednosti i odbrane, viši savetnik u kabinetu ministra bez portfelja zaduženog za evropske integracije i član Pregovaračkog tima Vladimir Ateljević ističe da je cilj Srbije da postigne napredak u Poglavlju 31.
„Srbija je od samog početka imala ispravan odnos po pitanjima poglavlja, međutim, ono što smo hteli jeste da obezbedimo napredak u oblasti bezbednosti i odbrane“, tvrdi Ateljević.
On dodaje da Evropska unija pomaže Srbiji u ovoj oblasti, ali i da Srbija na isti način može da pomogne Evropskoj uniji.
„Cilj nam je da doprinosimo evropskoj bezbednosti na sveobuhvatan način, kako u iskustvima koje je Srbija do sada stekla tako i u vidu iskustava civilnih eksperata“, kaže Ateljević.
Značajan pomak u ovoj oblasti ostvarila je Bosna i Hercegovina, smatra pomoćnik ministra za bilateralna pitanja Ministarstva spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Amer Kapetanović.
„Bosna i Hercegovina je napravila iskorak od hiljadu milja i napravila je izuzetan napredak u ovoj oblasti“ tvrdi Kapetanović i dodaje da je Bosna i Hercegovina uradila više u ovoj oblasti nego na celokupnom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Na konferenciji je bilo reči na koje oblasti bi region trebalo da se fokusira na predstojećem Samitu Zapadnog Balkana, koji će se 12. jula održati u Trstu u okviru Berlinskog procesa.
Šefica Pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević smatra da je Samit u Trstu od velike važnosti za region i dodaje da „pažnju treba usmeriti na oblasti istraživanja i razvoja, ali i na mobilnost istraživača u regionu“.
Međutim, Kapetanović smatra da se na Samitu pažnja mora posvetiti velikim problemima, kao što je velika stopa nezaposlenosti u regionu.
Sa ovim je saglasan i Auer, koji veruje da su oblasti na kojima treba raditi u okviru Berlinskog moraju biti usmerene na ekonomski rast.
„Ekonomski reformski procesi su imali pozitivnog uticaja na region, ali Samit u Trstu će zasigurno biti nešto što će pozitivno doprineti stanju u regionu“, zaključuje Auer.