Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA) predstavlja ključni dokument u programiranju obaveza i aktivnosti proisteklih i procesa pristupnih pregovora. To je višegodišnji programski dokument koji pokriva sva poglavlja pristupnih pregovora, sa izuzetkom poglavlja 34 (Institucije) i 35 (ostalo) u kojima nema pravnih tekovina EU.
NPAA se obično izrađuje za period od pet godina sa mogućnostima godišnjih revizija ukoliko je potrebno još nešto uraditi a što nije bilo poznato u trenutku programiranja. Takođe moguće je izvršiti vremensko repogramiranje u okviru opšteg roka sprovođenja dokumenta.
NPAA radi država koja se priprema za otvaranje pristupnih pregovora. On predstavlja njeno viđenje procesa usklađivanja sa pravnim tekovinama EU. Samim tim NPAA predstavlja osnov za izradu pregovaračkih pozicija u pregovorima i instrument praćenja obaveza preuzetih u pristupnim pregovorima nakon otvaranja poglavlja. Pored planiranja zakonodavnih aktivnosti, NPAA predstavlja osnovu za procenu troškova koje pristupanje donosi kao i za planiranje potrebnih administrativnih kapaciteta za primenu usklađenog zakonodavstva. Dakle, NPAA predstavlja instrument praćenja zakonodavnog procesa, finansijskih troškova i izgradnje administrativnih kapaciteta.
Srbija je 2008. godine usvojila prvi ovakav dokument pod nazivom Nacionalni program integracije (NPI) sa programskim periodom do kraja 2012. godine. Donet je u cilju priprema za pregovore o članstvu i kao priprema za odgovaranje na Upitnik Evropske komisije koji je dobijen nakon podnošenja zahteva za prijem u EU, 2009. godine. Ovaj dokument je imao visok stepen primene od 88% budući da je od 1172 planirana zakona i podzakonskih akata usvojeno 1030, od čega 201 zakon.
Nakon isteka ovog dokumenta 2013. usvojen je prvi NPAA sa periodom primene 2013-2016, koji je tokom 2013. godine ispunjen 52% budući da je od 423 propisa usvojeno bilo 222.
Nakon otvaranja pregovora januara 2014. godine pristupilo se reviziji NPAA i njegov programski period je produžen do kraja 2018. u skladu sa planom Srbije da bude spremna za članstvo, tj. da uskladi svoje zakonodavstvo do kraja 2018. godine. Revidirani NPAA je usvojen u avgustu 2014. godine. Zaključno sa decembrom 2015. godine, kad je objavljen poslednji izveštaj NPAA je ispunjen 63% budući da je usvojeno 215 od 340 planiranih propisa. Budući da su 2016. godine održani još jedni vanredni parlamentarni izbori pristupilo se izradi druge revizije NPAA koja je usvojena u novembru 2016. godine. O realizaciji ovog programa nisu objavljeni izveštaji ni posle godinu dana od usvajanja.
Objavljivanje plana predsednika Evropske komisije Žan Klod Junkera da Srbija i Crna Gora pristupe Evropskoj uniji do kraja 2025. godine daje potpuno novu dimenziju pristupnim pregovorima.
Srbija je ovim, po prvi put, dobila od Evropske unije programski period u kom treba da planira neophodne reforme kako bi završila pristupne pregovore. Da bi Srbija pristupila EU 2025. godine mora do kraja 2023. godine potpisati Ugovor o pristupanju, što znači da do sredine 2023. mora zatvoriti sva poglavlja. Ovo nameće kraj 2022. godine kao krajnji rok do kada usklađivanje zakonodavstva treba da bude završeno, čime se jasno ukazuje datum do kog treba programirati NPAA. Dakle, NPAA treba da bude programiran za period 2018-2022. Tačan period do kada bi trajao NPAA treba dogovoriti sa Evropskom komisijom. U tih pet godina treba isplanirati sve aktivnosti neophodne da bi se zatvorila sva pregovaračka poglavlja.
Da bi ovaj proces bio uspešan potrebno je ispuniti tri uslova.
Prvi je da Srbija ne sme imati vanredne parlamentarne izbore ili rekonstrukciju Vlade svake godine, što je skoro bio slučaj od 2012. do 2017. godine. Samo u stabilnom okruženju je moguće donositi teške odluke koje su potrebne da bi se proces usklađivanja zakonodavstva završio. Jedino u slučaju da Vlada odradi ceo mandat do 2020. godine i onda budu održani redovni izbori bi omogućilo sledećoj Vladi da u mandatu 2020-2024 završi neophodne poslove i krajem 2023. potpiše Ugovor o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, nakon čega bi bili održani redovni parlamentarni izbori 2024. godine.
Drugi uslov uspešnosti ovog posla je da se ojača državna uprava, pre svega kadrovski ali i finansijski kako bi bila u prilici da iznese posao koji pred njom leži, budući da smo svi svedoci slabljenja kapaciteta državne uprave usled napuštanja državnih službenika.
Treći uslov uspeha je da se propisani rokovi i obaveze shvate ozbiljnije nego do sada i da se procenat ispunjenosti planova značajno podigne sa 60% u periodu 2013-2015 na preko 90% kako bi Srbija bila u prilici da dokaže da je voljna, ali i sposobna da ispunjava obaveze koje proističu iz članstva u EU.